1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ahtisarijev prijedlog nije tako loš

Političari u Srbiji su sa odbijanjem reagirali na prijedlog specijalnog izaslanika UN-a Martija Ahtisarija o rješenju statusa Kosova. Za njih je dokumenat, koji je Ahtisari proteklog petka predočio Beogradu i Prištini , korak naprijed ka proglašenju kosovske države. To jeste tako, smatra u svom komentaru urednik albanskog programa Radija Deutsche Welle Fabian Schmidt i dodaje da rješenje koje predlaže Ahtisari ne mora biti tako loše niti za Srbe na Kosovu niti za Srbiju.

Specijalni izaslanik UN-a za Kosovo Marti Ahtisari prilikom razgovora u Prištini

Specijalni izaslanik UN-a za Kosovo Marti Ahtisari prilikom razgovora u Prištini

Nezavisnost Kosova je, sudeći po Ahtisarijem izvještaju, sve bliža. No, Srbi se toga ne bi trebali plašiti. Gradjanima Kosova je potrebna jasna perspektiva i pravna sigurnost da bi gradili svoju budućnost. Investitorima su potrebni jasni pravni okviri a oni se mogu stvoriti samo ako se povuče crta nad raspadom Jugoslavije, procesom koji je potrajao punih 17 godina. Kosovski Albanci svoje probleme neće više moći pravdati neriješenim statusom Kosova. Oni će morati dokazati da ozbiljno misle sa multietničkim životom, ljudskim pravima i zaštitom manjina. Oni neće više biti u stanju, medjunarodnoj zajednici prebacivati «Crnog Petra» za sporu provedbu reformi. Jasna odluka o odvajanju Kosova od Srbije dobra je i za kosovske Srbe. Samo ako im postane jasno da žive u državi Kosovo, oni će se aktivno uključiti u politički život i putem institucija efikasno braniti svoje interese.

Svakako, zaštita manjina bi u budućoj kosovskoj državi i njenom ustavu morala igrati veliku ulogu i to Ahtiasri, u svom prijedlogu o budućem statusu Kosova, upravo i predvidja. Da bi se to osiguralo izvjesno vrijeme će na Kosovu biti prisutna Evropska Unija, sa ovlaštenjima, koje ograničavaju suverenost kosovskih institucija.

Predstavnici Evropske Unije će, slično kao i u Bosni i Hercegovini, moći otpustiti izabrane predstavnike naroda, ukoliko oni budu širili mržnju. Moći će blokirati zakone, koji nisu u duhu multietničkog suživota. Pored toga na Kosovu će ostati i mirovne trupe, koje će biti u stanju da svakog momenta odlučno djeluju u slučaju da nacionalisti upotrijebe silu ili njome zaprijete.

Beograd će se morati pomiriti sa činjenicom da je Kosovo zauvijek izgubljeno. Samo onda, kada političari i gradjani Srbije shvate da Kosovo nije više dio njihove države, biće u stanju da se okrenu budućnosti i da aktivno počnu raditi na zajedničkom približavanju Evropskoj uniji. Predugo je Srbija živjela u snovima i mitovima, umjesto da se hvatala u koštac sa izazovima budućnosti.

Bilo bi dobro da predstavnici Beograda i Prištine, na završnoj rundi pregovora u Beču 13. februara pokažu više spremnosti za razgovor, nego što je to bio slučaj protekle godine. Oni sada znaju da je to posljednja mogućnost da konstruktivnim djelovanjem utiču na prijedlog o statusu Kosova i promijene po koju stavku, koja se može promijeniti. Pri tome više nikakvu ulogu ne igra činjenica da li se u prijedlogu statusa upotrebljava pojam nezavisnost i suverenitet Kosova ili ne. Niti će Ahtisari niti Vijeće sigurnosti propisati zemaljama članicama UN-a hoće li priznati Kosovo kao nezavisnu državu ili ne. To će zemlja članice same odlučiti. No, vlada u Prištini konačno će moći pristupiti zaključenju bilateralnih sporazuma i prijaviti se u članstvo medjunarodnih organizacija. To je važno za investitore i privredni razvoj.