1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

9. novembar - sudbonosni dan za Nijemce

Malo je koji dan u Njemačkoj povijesti toliko opterećen značenjima. On je u više navrata označio neku prekretnicu u daljnjem toku razvoja zemlje - kako u pravcu svijetle budućnosti, tako i u pravcu najdubljeg mraka.

9. novembar je za Nijemce datum od velikog značenja - u dobrom i u zlom smislu

9. novembar je za Nijemce datum od velikog značenja - u dobrom i u zlom smislu

"Radnici i vojnici, budite svjesni velikog značaja ovog povijesnog trenutka. Nevjerovatno je postalo stvarnost. Pred nama je sada težak rad i čeka nas velik napor. Sve za narod, sve s narodom! Budite jedinstveni, vjerni i svjesni svojih obaveza. Staro i trulo, monarhija, se raspalo. Živjelo novo, živjela Njemačka Republika!"

Ovim riječima se 9. novembra 1918. godine sa jednog balkona njemačkog Reichstaga u Berlinu okupljenoj masi obratio socijaldemokrat Philipp Scheidemann i proglasio Republiku. Bio je to kraj monarhije cara Wilhelma II, početak nove, demokratske Njemačke.

Hitlerov pokušaj puča

Scheidemann je imao pravo - pred mladom demokracijom su stajali doista ogromni izazovi. Politički je zemlja bila razjedinjena, lijevi i desni su bili nepomirljivo suprotstavljeni.

Nacionalisocijalista Adolf Hitler pokušao je 9. novembtra 1923 u Minhenu izvesti državni udar - neuspješno. Nakon hapšenja je dospio u zatvor gdje je napisao Mein Kampf

Nacionalisocijalista Adolf Hitler pokušao je 9. novembtra 1923 u Minhenu izvesti državni udar - neuspješno. Nakon hapšenja je dospio u zatvor gdje je napisao "Mein Kampf"

A onda je točno pet godina kasnije, 9. novembra 1923. došlo do pokušaja državnog udara: mladi Adolf Hitler se sa svojim nacionalsocijalistima u Minhenu sukobio sa tamošnjom policijom. Državni je udar spriječen, ali je samo deset godina kasnije, 1933., Hitler ipak došao na vlast - sasvim legalno, na parlamentarnim izborima.

Od prvog trenutka preuzimanja vlasti su nacisti u Njemačkoj započeli sa maltretiranjem ovdašnjih židova i postepenim ukidanjem njihovih građanskih prava. Prekretnicu je međutim ipak predstavljao 9. novembar 1938. godine.

9. novembar 1989 - pao je Berlinski zid

9. novembar 1989 - pao je Berlinski zid

Kristalna noć

Te večeri su širom Njemačke organizirani progoni židova, paljene su njihove sinagoge, uništavane radnje, a preko 100 ih je i ubijeno. Kasnije su nacisti tu noć cinično prozvali "Kristalnom noći" - "Reichskristalnach". Ona je predstavljala prijelaz iz šikaniranja u otvorenu politiku istrebljenja židova, bila je to neka vrsta generalne probe za pogrom koji je uslijedio. To nije krio ni Rober Ley, visoki zvaničnik Nacionalsocijalističke partije: "Juda mora pasti, juda mora biti uništen i on će biti uništen. To je naša sveta vjera!"

Pad Zida

Gotovo da nije moguće zamisliti veći kontrast tom padu u duboki mrak od onoga što se u Berlinu desilo 51 godinu kasnije: 9. novembra 1989. je pao Berlinski zid. Tog je dana faktički prevladana podjela Njemačke, koja je na neki način bila direktna posljedica događaja pokrenutih "Kristalnom noći".

Doduše je već mjesecima prije toga je dolazilo do sve većih protesta u istočnoj Njemačkoj, ali ipak nitko nije računao s time da će zid doista pasti. Kada je objavljena odluka istočnonjemačkog politbiroa o otvaranju zida, radost je bila neizmjerna: "Ranije su puštali jednog po jednog, a onda su otvorili vrata. Sada možemo ići svi, bez posebnih dozvola, bez kontrole. Ja čak nemam ni osobnu kartu sa sobom"...oduševljeno je govorio jedan od onih koji su tog povijesnog dana prešli "preko", u Zapadni Berlin. Deveti novembar ponovo je postao sudbinski dan za Nijemce - ovaj puta svijetao simbol radosti i sreće.