1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

9. novembar - Godišnjica pada Berlinskog zida

Danas se 15. put obilježava godišnjica pada Berlinskog zida, tzv. antiimperijalističke zaštite, što je 1989. godine vodilo brzom okončanju Njemačke Demokratske Republike (DDR), prve države radnika i seljaka na njemačkom tlu. San o jednoj državi ostvaren je nakon 40 godina. Samo mali udar vjetra bio je dovoljan, pa da da se zajedno sruše oslabljene državne strukture jedne insolventne zemlje udružene sa latentnim pritiskom na slobodu stanovništva. Pad zida nije sahranio samo DDR, nego je značio i kraj poslijeratnog uredjenja. A, da se to upravo dogodilo na dan 9. novembra, za teškoopterećenu njemačku istoriju 20. stoljeća, u najvećoj mjeri ima simolično značenje, komentira Heinrich Bergstresser.

Pad Berlinskog zida

Pad Berlinskog zida

Računi se u pravilu plaćaju, takav je običaj medju časnim trgovcima. Ali se može dogoditi da dužnici izbjegavaju obaveze putem insolvence i povjerioci ostaju praznih ruku. Za političke račune važe potpuno druga pravila. I nakon dugih godina računi su plativi, u mnogim slučajevima nakon desetljeća, ili čak više generacija.

Kao crvena nit provlači se datum 9. novembra u novijoj istoriji Njemačke. Na početku je bila nada. Liberalno gradjanstvo se nakon gorkog poraza u I. svjetskom ratu 1918. godine, nadalo uspostavi demokratije, socijalisti pak, putu ka utopiji. Ova nerazrješiva proturječnost vodila je direktno do puča Hitlera 1923. U Minhenu, Kristalnu noć 1938., potom u katastrofu i konačno do političke podjele i grobne tišine u centru Evrope, te novog poretka ” starog kontinenta". Ali, to je jedan pravi, istinski Dan sjećanja, koji kao ni jedan drugi istorijski dan simbolizira nadu, beskrajnu patnju i prelom.

Ljudi su bića, koji se kao duštvo ne daju dugotrajno izolirati, bez obzira koliko su visoki zidovi i koliko je jaka i uvjerljiva ideologija. DDR nije bila nikakva alternativa sporoj, ali stabilnoj demokratizaciji Savezne republike. Upravo suprotno pokazuju milioni gradjana DDR-a koji su se zatvarali u svoje male svjetove da bi mogli živjeti svakodnevicu, uprkos državnoj partiji SED i ” Velikom bratu iz Moskve”.

Narod DDR-a je porušio Berlinski zid i " Željeznu zavjesu", ne NATO, niti Savezna republika, ili pak SAD. O tome se malo govori, prije svega u odnosu na datum 9. novembra. A to je upravo jedinstvena prilika da se na taj poseban dan Nijemcima i svijetu približe greške i zabune jedne nacije i to sa kratkom i jasnom porukom: isplati se boriti za osnovne slobode i demokratiju, jer one predstavljaju najvišu formu mirnog i civilnog suživota.

Nijemci plaćaju već 15 godina visoku cijenu, čije će posljedice snositi još generacije. Politički računi se ispostavljaju kad –tad, a onda su obično veoma skupi, kako finansijski tako i politički. To uvijek trebaju imati pred očima vodeće političke i kulturne snage.

  • Datum 09.11.2004
  • Autor Heinrich Bergstresser
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVAa
  • Datum 09.11.2004
  • Autor Heinrich Bergstresser
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVAa