1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

8. septembar - Svjetski dan opismenjavanja

Opismenjavanje je najbolja medicina, kaže se u kampanji na koju je povodom ovog dana ukazao UNESCO. Prema pojedinim procjenama u svijetu postoji 744 miliona ljudi koji ne mogu niti čitati niti pisati

default

U svijetu postoji preko 744 analfabeta

Ujedinjeni narodi žele da do 2O15. godine taj broj smanje za pola iako se ističe da u mnogim zemljama to neće biti postignuto. Međutim UNESCO se ne predaje. U kampanji UNESCO-a u povodu današnjeg 8. septembra - Svjetskog dana opismenjavanja se navodi: „Opismenjavanje je najbolja medicina“.

Obrazovanje preduvjet za bolje zdravlje

Ko je naučio čitati i pisati taj ima bolje šanse u budućnosti i taj je po pravilu zdraviji, kaže Margarete Sachs-Israel inače u UNESCO-u odgovorna za dekadu opismenjavanja koju provode Ujedinjeni narodi:

„Rizik da se neko zarazi virusom Malarije je znatno veći među neobrazovanim stanovništvom. To isto vrijedi i za virus SIDE odnosno AIDS-a, kao i za druge bolesti imunog-sistema. Međutim opismenjavanje ne znači samo da se treba naučiti čitati i pisati, nego je to ujedno i sposobnost komuniciranja dakle da budete u situaciji da se informirate te da na osnovu tih informacija dalje djelujete.“

Ko je manje obrazovan taj je češće bolestan te ima većih problema da dođe do medicinske pomoći. Posljedica toga je da neobrazovani ili slabo obrazovani umiru u prosjeku ranije. Ekspert za obrazovanje pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Kwok Cho Tang tim povodom kaže:

„Kada je riječ o očekivanjima ljudi o trajanju života u Ruskoj federaciji je ustanovljenja razlika od 10 godina između onih sa osnovnom školom i onih koji su završili fakultet. Na isti način je i procjena starosne dobi onih koji nikada nisu išli u školu, za 2O godina manja neko kod onih koji su se 13 godina školovali. Također postoje i izvještaji koji pokazuju da ljudi sa visokim obrazovanjem žive zdravije. U Kini, naprimjer, takvi ljudi jedu zdravije.“

Obrazovanjem do boljeg standarda

Deutschland Bildung Studiengebühren Studenten in Frankfurt

I u industrijski razvijenim zemljama obrazovanije osobe u prosjeku imaju bolje zdravlje

No posljedice nedostatka obrazovanja po zdravlje ne pogađaju samo siromašne zemlje. I u onim industrijski bogatim zemljama zdravstveno stanje manje obrazovanih je lošije. No kako kaže Margarete Sachs-Isreal to nije jedini ali je itekako važan razlog:

„Naravno ne može se samo o obrazovanju govoriti kao razlogu lošijeg zdravstvenog stanja. No obrazovanje je osnova da se više zaradi. Postoji jedna jasna veza između siromaštva i analfabetizma. Naravno da više zarađuje onaj ko je više obrazovan. Taj ima bolji životni standard i na kraju veću šansu da bude zdrav te da spriječi da dobije neku bolest.“