1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

70. rođendan Radovana Karadžića

Mediji na njemačkom jeziku osvrću se na rođendan jednog od najvažnijih optuženika Haškog tribunala, Radovana Karadžića. Pišu i o austrijskom šefu diplomatije koji je od BiH zatražio sprovođenje reformi.

Ukoliko ne bude neplaniranih odugovlačenja procesa, Haški tribunal bi u oktobru trebalo da donese najvažniju odluku u svojoj dosadašnjoj istoriji, piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung:

"Nakon šest godina procesa i saslušanja 580 svjedoka, sudije će odlučiti da li je Radovan Karadžić, bivši politički lider bosanskih Srba, odgovoran za genocid i zločine protiv čovječnosti.

Karadžić tvrdi da je svojom politikom doprinio smanjenju broja žrtava rata u BiH

Karadžić tvrdi da je svojom politikom doprinio smanjenju broja žrtava rata u BiH

Radi se o opsadi Sarajeva, masakru u Srebrenici, uzimanju plavih šljemova UN-a za taoce i mnogim drugim djelima. Karadžić odbacuje sve optužbe.

"Sarajevo je i moj grad. Svaka granata koja je pala na taj grad, ranila je i mene", govorio je on. Umjesto optužbe, tvrdi, zaslužuje orden jer je učinio sve što je mogao da spriječi krvorpoliće. Bez njega bi, kaže, rat u BiH imao 400.000 umjesto 100.000 mrtvih. Ovog petka (19.6.2015.) Karadžić navršava 70. godinu života", piše Frankfurter Allgemeine.

Kurz traži reformu Dejtona

Portal nachrichten.at donosi opširan članak o posjeti austrijskog šefa diplomatije Sebastiana Kurza Sarajevu. I dok je Kurz govorio o tome da je Dejtonski sporazum donio mir, ali ne i funkcionalan sistem u BiH, njegov domaćin bh. ministar vanjskih poslova Igor Crnadak je rekao kako je to osnova da bi se svi narodi u BiH osjećali sigurno. Ovaj portal o stanju u BiH dalje piše:

"U krugovima nevladinih organizacija i EU vlada razočarenje zbog vrlo malih pomaka, odnosno zastoja koji vlada u BiH. Dejton je zaustavio prolijevanje krvi, ali nema komponente za bolju budućnost. Mnogi političari i institucije profitiraju od podjela po etničkim granicama, tako da uopšte nisu zainteresovani za promjenu statusa quo.

Tako su Vijeće ministara i Vlada Federacije BiH već potpisale program privrednih, poreskih i reformi energetskog sistema. Međutim, predsjednik RS Milorad Dodik odbija da potpiše. Na taj način su blokirane dalje isplate sredstava iz fondova MMF-a. Veliki dio stanovništva sve nade polaže u EU, ali ni njima nije promaklo da je pomalo umorna od procesa proširenja. Prije svega se među Srbima u BiH može čuti da bi se trebalo okrenuti drugim globalnim igračima - Rusiji i Kini. Kurz je i prije dolaska u Sarajevo upozorio od radikalno-islamskih tenzija. Selefizam tokom proteklih godina dobija na zamahu i pokušava da se preko BiH proširi na Srednju Evropu, strahuje Kurz. A radikalizacija stanovništva kad-tad kao posljedicu ima pojavu terorizma", piše portal nachrichten.at.

Sebastian Kurz sa Igorom Crnadakom

Sebastian Kurz sa Igorom Crnadakom

I list Standard piše o ovoj posjeti. Kurz je uputio jasnu poruku da nema finansijske podrške EU bez reformi u BiH. On je potvrdio da ako BiH ne potpiše paket reformi, neće biti ni novca za BiH od MMF-a i Svjetske banke.

"BiH će, ako ne dobije ovaj novac, na jesen biti bankrot, tvrde eksperti. Kurz je izrazio nadu da to neće biti tako: "Novca neće biti i to će imati katastrofalne posljedice po zemlju. Ovdje se ne radi samo o RS, nego o tome da ovdje imamo cijelu državu BiH kojom se de facto politički ne može upravljati." On je, s obzirom na opasnost od džihadizma, rekao da su u EU svjesni toga da u BiH ne samo da postoji puno uticaja Saudijske Arabije i drugih država koje pokušavaju da promijene islam u BiH, nego da postoje i sve jače tendencije radikalizovanja. "To je opasno, jer se dešava u Evropi", rekao je Kurz", prenosi Standard.

Preporuka redakcije