1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

'68. - demonstracije, emancipacija i seksualna revolucija

1968. godina je u cijelom svijetu poznata kao godina revolucija. I u Njemačkoj je '68 postala svojevrsnim simbolom za otpor jedne nove generacije, koja je zemlju uvela u moderno doba 20. stoljeća.

Che Guevara je bio jedan od idola generacije '68.

Che Guevara je bio jedan od idola generacije '68.

Oni su prosvjedovali protiv rata u Vijetnamu, uštogljenog društva, zaostale svijesti o seksualnosti i posljedica koje im je u nasljedstvo ostavio nacistički režim. Mladi u Zapadnoj Njemačkoj su prije 40 godina izišli na ulice sa zahtjevima za promjenom društva.

Osim političkih revolucija, '68. je bila i godina stvarne emancipacije. Studenti su bili glavni pokretači otpora, a Berlin je u Njemačkoj bio glavno mjesto radnje.

Demonstracije protiv kapitalizma i rata u Vietnamu

Promjene, uzrokovane vrtoglavim gospodarskim rastom, u Njemačkoj su šezdesetih godina dovele do nastanka generacijskog jaza. Mladi nisu bili zadovoljni kapitalističkim načinom društvenog uređenja. Prvi pravi studentski otpori u Njemačkoj su se rasplamsali već u lipnju 1967. Tada je, naime, studenta Benna Ohnesorga u Berlinu ubio policajac za vrijeme jedne

Vođa demonstracija Rudi Dutschke

Vođa demonstracija Rudi Dutschke

demonstracije. To je bio inicijalni događaj za osnutak "Izvanparlamentarne opozicije", skraćeno APO. Središnja osoba tog studentskog pokreta je bio 27-godišnji student sociologije Rudi Dutschke. Studenti su se na demonstracijama otvoreno bunili protiv politike Sjedinjenih Američkih Država i simpatizirali Vietkong. Zaštitni znak pokreta APO je stoga bilo skandiranje imena vođe Vietkonga. "Ho ho ho chi minh..." - vikali su uglas studenti.

Dutschke idol novog doba

Mediji, poput njemačkog dnevnog lista "Bild", su na studentske pobune uglavnom reagirali odbijanjem. Tako su često korišteni izrazi za pobunjeničku generaciju bili: "Ekstremisti, crveni gardisti, huligani, ..."

Ovakva slika je vladala Zapadnim Berlinom kada je u travnju 1968. izvršen atentat na Dutschke-a. Teško ranjen je preživio, ali je nakon 10 godina preminuo od kasnih posljedica. No, atentat na njega mu je donio samo još više simpatija. Postao je idolom za neko novo vrijeme.

Revolucija i u glazbi

Politička borba mlade generacije našla je svoje mjesto i u glazbi. '64. godine je pokrenut prvi Open-Air Festival u Zapadnoj Njemačkoj. Nakon dugo godina glazbenici su počeli pjevati

Demonstracije protiv rata u Vijetnamu, u berlinskoj zračnoj luci Tempelhof 16.07.1967

Demonstracije protiv rata u Vijetnamu, u berlinskoj zračnoj luci Tempelhof 16.07.1967

pjesme na njemačkom jeziku. Festival je bio posvećen šansoni. No, već '67 je poprimio politički prizvuk. Pjevale su se pjesme koje su bile odraz studentske borbe protiv vladajućih struktura. Tako je kantautor Walter Moßmann u svojoj skladbi "Tri pucnja na Rudija Dutschke" tematizirao taj atentat.

Jedan drugi kantautor - Hannes Wader, međutim, smatra da je te godine došlo do prevelike politizacije. "Diskutirano je i sve moguće je učinjeno. Izrađivani su politički programi i sastajale se politički angažirane grupacije iz raznih kuloara. Naravno, zahtijevali su od nas da ostavimo svoje gitare po strani", ističe Wader. On dodaje da je tih godina sve pomalo otišlo predaleko, ali da na kraju ipak nije bilo ništa drugo doli ogledalo opće situacije u Njemačkoj i generalnog političkog buđenja kasnih šezedesetih.

Komuna 1 kao simbol seksualne revolucije

Dok su u Berlinu održavane masovne studentske demonstracije, u Minhenu je došlo do seksualne revolucije. Nekolicina mladih ljudi, oba spola, je skoro tri godine živjelo zajedno u jednom stanu. Prvo u Minhenu, kasnije u Berlinu. Bila je to takozvana "Komuna 1" koja je osnovana kao simbol otpora konzervativnoj obiteljskoj slici malograđanskog društva. Uslijedilo je i osnivanje ženskih pokreta. Žene su počele preispitavati svoju tradicionalnu ulogu majke i supruge, te zahtijevale ravnopravnost spolova.

Zbog svega toga 1968. izaziva i danas mnoge kontroverze. Mnogi smatraju da su ovi događaji bili bitni za prijelaz u moderno društvo, dok drugi smatraju da je upravo '68. kriva što je došlo do pada vrijednosti, bijele kuge i loše edukativne razine u Njemačkoj.