1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

60 godina Ustavnog suda u Karlsruheu

Suci u Karlsruheu se bave temeljnim pravima: svatko tko smatra da su njegova građanska prava povrijeđena nekim postupkom države može uložiti žalbu pred Saveznim ustavnim sudom. Te žalbe su i najčešće predmeti procesa.

default

Drugi Senat Ustavnog suda u Karlsruheu

Ustavni sud ispituje krše li neki državni organ, presuda ili zakon odredbe Ustava. Pritom se uglavnom radi o tzv. temeljnim pravima, smještenim u prvim dijelovima Ustava, koji u Njemačkoj nosi naziv Temeljni zakon. Isticanjem temeljnih prava htjela se naglasiti razlika između nove njemačke države kao građanske države i prethodne Njemačke, tzv. Trećeg Reicha. Kao i mnogi drugi činovi utemeljenja ustavnih organa nakon Drugog svjetskog rata i čin osnivanja Saveznog ustavnog suda prije točno 60 godina nosio je u sebi težinu novog početka: mlada njemačka demokracija htjela je nakon Hitlerove diktature i "istupanja Njemačke iz obitelji civiliziranih država" ponovno postati dijelom zapadne obitelji.

Deutschland Verfassungsgericht Medien Cicero

Sudije Ustavnog suda

Temelj Saveznog ustavnog suda je sam Ustav koji je donesen dvije godine ranije, 1949. 16 sutkinja i sudaca Saveznog ustavnog suda, podijeljeni u dva odvojena senata suda, dosada je donijelo mnoge odluke koje su promijenile političko i društveno okruženje u Njemačkoj. Među poznatije odluke Saveznog ustavnog suda spada i ona iz devedesetih koja je tjedniku Stern dozvolila daljnje objavljivanje reklama Benettona sa šokantnim fotografijama. Sud je pritom posebice istaknuo pravo na slobodu izražavanja. Suci u Karlsruheu su se i inače u posljednjih 60 godina često bavili pravima na izražavanje mišljenja.

Između politike i zakona

No, jedna od možda politički najdalekosežnijih odluka je ona o odbacivanju zahtjeva za zabranom desno ekstremne Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD) koju je pokrenula socijaldemokratsko-zelena vlada Gerharda Schrödera. Sud je 2003. odbacio zahtjev jer su neke od najvažnijih informacija koje su trebale doprinijeti zabrani NPD-a potjecale od doušnika, koji su po nalogu Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka bili infiltrirani u stranku. Ova odluka je na dulje vrijeme onemogućila svaki politički impuls za zabranom ove ekstremne stranke.
 

DEU Europa Verfassungsgericht Reform

Ustavni sud u stanju je da "obori" odluke i zakone koje donese Bundestag

Druga značajna odluka Saveznog ustavnog suda odnosi se na tužbu Kršćansko demokratske unije (CDU) protiv načina na koji je socijaldemokratsko-zelena vlada Gerharda Schrödera u gornjem domu parlamenta Bundesratu "progurala" svoj zakon o useljavanju. Zakon je nakon toga povučen čime je izbjegnuta prilika za boljom regulacijom doseljavanja u Njemačku a rasprava o pitanju, je li Njemačka useljenička zemlja ili ne, bačena godine unazad.
 

Savezni ustavni sud se od samih početaka nalazio razapet između politike i prava. Naime odluke ovog suda, recimo kad je u pitanju prihvaćanje ili odbacivanje nekog zakona koji je prije toga prihvatio parlament, u velikoj mjeri utječu na političku sliku Njemačke. Stoga mnogi kritičari ustanovi u Karlsruheu predbacuju miješanje u svakodnevnu politiku. Ustavni suci naprotiv uvijek iznova ponavljaju kako im je u kreiranju odluka jedino i najvažnije mjerilo - Ustav.


Autori: Daphne Grathwohl/Nenad Kreizer
Odg. urednica: Jasmina Rose