1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

60 godina od osnivanja Bundeswehra

U novembru 1955. je osnovana njemačka vojska Bundeswehr. Mnogi Nijemci ali i SPD su bili protiv toga.

Njemačka nakon Drugog svjetskog rata: Hitlerova vojska Wehrmacht je ukinuta, zemlja demilitarizovana i pod okupacionim zonama. Sa njemačkog tla više nikada ne smije biti pokrenut rat. Slika naoružanih njemačkih vojnika tog trenutka je bila nezamisliva. No, politička situacija u svijetu se brzo promijenila. Brzo nakon okončanja rata "Koalicija protiv Hitlera" se raspala. Napetosti između Sovjetskog Saveza i zapadnih saveznika SAD, Velike Britanije i Francuske su rasle. Njemačka se nalazila u središtu blokovske konfrontacije. 1949. proglašene su dvije njemačke države: u maju SR Njemačka i u oktobru Njemačka Demokratska Republika.

Strah od ruskog napada

Kada je 1950. izbio Korejski rat, zapadni saveznici su odustali od tadašnje politike demilitarizacije Njemačke. Grozničavo su se pripremali na mogući ruski napad. Kancelar Zapadne Njemačke Konrad Adenauer (CDU) tražio je od zapadnih saveznika sigurnosne garancije i veći broj njihovih vojnika u okupacionim zonama. Saveznici su zauzvrat tražili i njemački doprinos. Time je otvorena debata o ponovnom naoružavanju. Tada se još nije govorilo o njemačkoj vojsci, već o evropskoj armiji u čijem sastavu bi djelovao mali njemački kontingent. Takva konstrukcija je trebala pružiti zaštitu Njemačkoj ali i zaštitu od Njemačke.

Bonn Bundestag Bundeskanzler Konrad Adenauer Regierungserklärung

Bonn: Prvi posljeratni kancelar Njemačke Konrad Adenauer čita saopštenje vlade

U novembru 1950. Bundestag je prvi put vodio debatu o ponovnom naoružavanju. Ona je trajala cijeli dan. U vladinom sopštenju je Konrad Adenauer branio i opravdavao svoj plan da njemački vojnici postanu sastavni dio evropske vojske. Zapad i Njemačku ovaj demohrišćanin je vidio u velikoj opasnosti, prikazujući prijeteće scenarije. "Svako se bojao da Rusi ne dođu i ovdje", izjavio je jedan svjedok tog vremena.

"Nikada više rat!"

Socijaldemokratima je bila muka od same pomisli da ponovo vide njemačke vojnike kako marširaju. Oni su Adenauera optužili da "strah od Istoka " koristi kao instrument propagande, koji mu služi za ponovnu militarizaciju. Govorili su kako će tek naoružavanje Njemačku dovesti u opasnost. Pored toga, kako su argumentirali Adenaurovi protivnici, ponovno naoružanje će samo cementirati podjelu Njemačke.

Velika većina stanovništva je također bila užasnuta planovima Konrada Adenauera. Pod krilaticom "Bez mene!" užasnuti građani su izašli na demonstracije, među njima mnogi bivši vojnici na štakama ili sa drvenim protezama. Otprilike tri četvrtine Nijemaca se 1950. izjasnilo protiv naoružavanja.

Adenauer je obećao kritičarima da će uraditi sve da se ni pod kojim uslovima ne oživi stari način "vojnog razmišljanja". Za katolika sa Rajne, koji osobno nije imao afinitet prema vojsci, su strateški ciljevi stajali u prvom planu. Njemački doprinos u odbrani bio je, po njegovom mišljenju, sredstvo da se SR Njemačka približi savezničkim, zapadnim zemljama. na ovaj način on je mogao ponovo dobiti suverenitet i slobodu u vanjsko-političkom odlučivanju.

Paris Vier-Mächte-Konferenz Aufnahme BRD NATO

Njemačka je u Parizu, na konferenciji četiri zemlje-članice, primljena u NATO

Nova armija - samo deset godina nakon rata

Adenauer se na kraju uspio izboriti. U februaru 1952. Bundestag je izglasao njemačko učešće u Evropskoj armiji. Ali Evropska armija je sahranjena prije nego što je zaživjela. Francuski parlament je glasao protiv jedne takve armije. Tek se Pariskim ugovorima omogućilo osnivanje njemačke vojske. 1955. je SR Njemačka primljena u Zapadnoevropsku uniju i u NATO i dobila je dozvolu da smije osnovati svoju vojsku. Istovremeno joj je ukinut "okupacioni status".

U julu 1955. Bundestag je usvojio Zakon o dobrovoljcima, koji je predviđao osnivanje trupa u čijem sastavu bi bilo 6.000 dobrovoljnih vojnika. 12. novembra 1955. je prvi ministar odbrane SR Njemačke, Theodor Blank (CDU) u bonskoj kasarni uručio plakete o naimenovanju 101. dobrovoljnom vojniku. To se dešavalo na dan rođenja pruskog generala i reformatora vojske Gerharda Scharnhorsta. Time je bilo jasno, s kojom vojnom tradicijom je povezana nova vojska, koju su na početku zvali "novim Wehrmachtom".

Bonn Ernennungszeremonie der ersten 101 Bundeswehr Soldaten

Ceremonija uručivanja plaketa prvim njemačkim vojnicima Bundeswehra

Osobni kontinuiteti

Bez oficira Wehrmachta Bundeswehr, kojem je nedostajao personal, nije mogao proći. U njegovoj službi je 1960. stajalo više od 12.000 oficira bivše vojske Wehrmachta i 300 bivših SS oficira. Dugo je potrajalo dok se Bundeswehr nije oslobodio tog nasljeđa.

Ustavno-pravno vlada se pobrinula da ne dođe do neželjenih pojava u vojsci. Da ne bi postao neka vrsta države u državi Bundeswehr je uvezan u kontrolne mehanizme parlamentarne demokratije. Mandat mu je bio potpuno defanzivan: odbrana Njemačke u slučaju napada. Bilo je dozvoljeno maksimalno 500.000 vojnika. Oni su stajali pod komandom NATO-a. To međutim nije promijenilo stav SPD-a koji je bio opozicija u Bundestagu niti stav većine stanovništva koji su osnivanje nove vojske Bundeswehra smatrali pogrešnom odlukom.

Preporuka redakcije