1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

60 godina Međunarodnog suda pravde

Nakon 60-te godišnjice od osnivanja UN-a, sada je na redu još jedan veoma važan jubilej UN-a: 18. aprila 1946 godine je održana prva sjednica Međunarodnog suda pravde u Hagu. Centralna proslava ovog jubileja, biće održana (12.04.2006). Međunarodni sud pravde je glavni sudski organ UN-a.

Zgrada glavnog sudskog organa UN-a

Zgrada glavnog sudskog organa UN-a

U posljednjih nekoliko godina je najviše novinske naslove pravio sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije pred kojim je vođen proces i protiv preminulog bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića.

Od jula 2002 godine u Hagu djeluje i Međunarodni kazneni sud koji se takođe bavi ratnim zločinima prije svih počinjenim u Kongu i Darfuru.

Mnogo stariji od ova dva tribunala je Međunarodni sud pravde. Za UN je ovaj sud glavni sudski organ za sve sukobe između država. To znači, da za razliku od tribunala za ratne zločine, ovdje ne mogu odgovarati pojedinci. Takođe i za razliku od Međunarodnog suda za ljudska prava Vijeća Evrope u Strazburu, ovdje tužbe protiv država ne mogu podnositi pojedinci. Jedan od zadataka Međunarodnog suda je i davanje savjetodavnih mišljenja.

Ideja o osnivanju Međunarodnog suda pravde potiče još iz vremena Saveza naroda, organizacije iz koje su nastale UN. Naime, ukoliko je došlo do sukoba između dvije i više država, onda je bolje da to riješavaju nezavisne sudije, nego da se konflikt riješava oružanim nasiljem. Inače, u ratu na kraju krajeva važi pravilo jačega, ali su UN upravo osnovane kako bi spriječavale izbijanje ratova.

Da bi presuda jednog sudije bila važeća, potrebno je da se sve sukobljene strane saglase oko toga da u cijeli proces bude uključen i Međunarodni sud pravde. Međutim, u prošlosti je bilo malo takvih slučajeva.Naprimjer 1994-te godine kada su se Libija i Čad izmirili zbog višegodišnjeg spora oko granice. Ukoliko država tuži drugu državu može doći do izricanja presude, ali bez direktnih posljedica. Primjer za to je presuda iz 2004-te godine kada su sudije u Hagu Izraelsku zaštitnu ogradu duž granice sa palestinskim područja, označili kao ilegalnu.

Međunarodni sud pravde je u posljednjih 60 godina izrekao 100 presuda i 25 pravnih procjena. Sud se sastoji od 15 sudija koji moraji biti različitih nacionalnosti. O njihovom devetogodišnjem mandatu odlučuje Generalna skupština i Vijeće sigurnosti UN-a. Među sudijama je i Nijemac, 61-dno godišnji borac za ljudska prava Bruno Simma.