1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

60 godina CIA-e

Lista grešaka koje su počinjene u proteklih 60 godina je podugačka. Agencija je u međuvremenu dosta toga naučila na vlastitim greškama, ali je očito da lekcija nije savladana do kraja.

default

Američka Centralna obavještajna agencija slavi godišnjicu postojanja

«Vrijeme mog mandata će u istoriju ući kao vrijeme u kojem je počeo hladni rat, koji se poput sjene nadvio nad naše živote.»

Bile su ovo riječi predsjednika SAD, Harryja Trumana, januara 1953. On je istovremeno, obznanio prve korake koji bi trebalo da dovedu do pobjede u hladnom ratu.

Jedan od najvažnijih instrumeneta koji bi trebalo da posluže u tu svrhu bilo je i formiranje obavještajne agencije, CIA-e. Bilo je to 26. jula 1947. CIA je bila nasljednica obavještajne službe iz drugog svjetskog rata.

Njujorški novinar Tim Weiner je nedavno napisao i knjigu o radu CIA-e i on kaže:

"CIA je bila potpuno nova organizacija koja nije znala šta čini i koja je morala da uči na vlastitim greškama, a mnoštvo takvih grešaka je počinjeno u prvih 15 godina njenog rada."

CIA je, naprimjer, pogrešno procijenila ruska nuklearna istraživanja, tvrdi David McMichael koji je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka i sam bio agent obavještajne službe, a danas spada u red njenih najžešćih kritičara.

«1948. je tadašnji šef CIA-e ubjeđivao predsjednika da Sovjeti neće imati atomsku bombu još najmanje deset godina. Već sljedeće godine su oni izveli prvi uspješan test.»

Godinu dana kasnije još jedan «pacer» obavještajaca, navodi McMichael.

«Juna 1950. je izbio Korejski rat, a da CIA nije imala nikakav nagovještaj da će do toga doći.»

Najveće katastrofe je CIA ipak doživljavala kada je bila upletena u tajne akcije rušenja stranih vlada. Najpoznatija među njima je svakako propala invazija na Kubu, u Zalivu svinja, kaže Tim Weiner.

«Na neki način je planeru CIA-e, Richardu Bisselu pošlo za rukom da ubijedi sebe i predsjednika da će 1500 Kubanaca iz egzila uspjeti da pobijedi armiju Fidela Kastra od 60.000 ljudi i da će umarširati u Havanu.»

Sama CIA je prije nekoliko nedjelja objavila niz dokumenata o debaklima tih godina. Tu su i planovi za atentate na Fidela Kastra, te ilegalne akcije prisluškivanja u samim SAD. James Banford, autor više knjiga o obavještajnoj agenciji kaže:

«Ironija je da bi ove priče, da su objavljene sedamdesetih godina prošlog vijeka, ličile na horor. S obzirom na to šta se danas dešava, one izgledaju potpuno nevažno.»

CIA se ponovo našla tamo gdje tajnoj službi nije mjesto - na naslovnim stranama novina, a sve zbog katastrofalnih informacija o oružju za masovno uništenje koje se navodno nalazi u Iraku, zbog uspostave tajnih zatvora u zemljama istočne Evrope, te zbog prebacivanja da muči zarobljenike. Ipak, za sve ovo nisu odgovorni samo obavještajci, smatra Tim Weiner.

«Od debakla u Zalivu svinja CIA se nalazi pod direktnom kontrolom predsjednika. Ona je tajna vojska Bijele kuće, a predsjednici su pogrešno shvatili njen zadatak i zloupotrebljavaju je.»