1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

50 godina od dolaska "milionitog gastarbajtera" u Njemačku

Izvještaj o padu aviona MH17 na istoku Ukrajine, razgovori o novim sankcijama protiv Rusije, milioniti „gastarbajter“ u Njemačkoj su neke od tema kojim se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

Na današnji dan (10.09.) prije 50 godina je u Njemačku došao milioniti radnik na privremeni rad (Gastarbeiter). Bila je to prekretnica u razvoju Savezne Republike Njemačke u useljeničku zemlju. Sebastian Hammelehle u komentaru objavljenom u online izdanju magazina „Spiegel“ piše „Danas je praznik“.

„Prisjećamo se ratova. Slavimo pad Berlinskog zida. Međutim, to da je migracija u našoj zemlji prisutna već 50 godina, od strane političara nije cijenjeno – to nije samo pogrešno, nego je i opasno. Danas bi trebali slaviti ovaj dan“, piše Hammelehle i nastavlja:

„Sutra ćemo se prisjetiti atentata izvršenih 11. septembra. Prije deset dana, 1. septembra, obilježili smo 75 godišnjicu od početka Drugog svjetskog rata. 9. novembra ćemo obilježiti 25 godišnjicu pada Berlinskog zida. 2014. godine smo obilježili mnogo toga. Međutim, 10. septembra nema. Ovaj dan je za društvo Savezne Republike Njemačke od velike važnosti".

Svečani doček i motor kao poklon. Armando Rodrigues de Sá na željezničkoj stanici stanici Köln-Deutz

Svečani doček i motor kao poklon. Armando Rodrigues de Sá na željezničkoj stanici stanici Köln-Deutz

"Na današnji dan 1964. godine je na željezničkoj stanici Köln-Deuz iz voza izašao Portugalac Rodrigues de Sa. Bio je to milioniti radnik koji je u poslijeratnu Njemačku došao na privremeni rad. Prema navodima Saveznog ureda za statistiku, u Njemačkoj se trenutno nalazi 16,3 miliona ljudi koji imaju tzv. migrantsko porijeklo. Nacionalni korijeni, socijalna struktura, kulturne, vjerske i političke orijentacije su dosta raznovrsnije nego 1964. godine. Ali, jedno se nije promijenilo: migranti u Njemačkoj do danas čekaju gestu priznavanja od zvanične strane“.

„Njemačka javnost je predugo migrantima davala osjećaj da su problem. Kada pored ostalog konačno prihvatimo ono što su useljenici, njihova djeca i unučad učinili za ovu zemlju, tada se možemo identifikovati sa vrijednostima zapadne demokratije i kod onih koji dolaze iz kultura u kojim se to ne podrazumijeva. Takva integracija nije stabilnost za naše društvo nego i doprinosi našoj sigurnosti jednako kao i bestrzajni raketni bacači u borbi protiv „Islamske države". Bilo bi sasvim jednostavno 10. septembar proglasiti praznikom ili u najmanju ruku važnim nacionalnim danom sjećanja na migracije“, smatra pored ostalog komentator oline izdanja magazina „Spiegel“.

Čekaju se nove sankcije

Strah od ruske reakcije odlaže sankcije

Strah od ruske reakcije odlaže sankcije

Berlinski list „Tagesspiegel“ se osvrće na izvještaj o padu aviona MH17 i na raspravu u Brüsselu o novim sankcijama EU Rusiji. „Stručnjaci su se na mjestu stravičnog događaja morali nesmetano kretati jer samo tako se može garantovati `objektivna istraga`. Ukrajina mora pomoći jer inače više neće uživati dalju zapadnu solidarost. Mora pomoći i ruska strana jer sankcije ne smiju biti zaustavljene. Spremnost Zapada da nagradi izlaženje u susret je nepregledna: on je taj koji je u svakom trenutku spreman, uz raniju najavu i dosta sporo i zavisno od eskalacije, pooštriti sankcije“, smatra komentator lista „Tagesspiegel“.

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ kritikuje sporost u provođenju u djelo novih kaznenih mjera. „Nove sankcije EU Rusiji trebale bi ustvari biti odgovor na očiglednu intervenciju u borbama u Ukrajini. Nije jasno zašto se odgađa stupanje na snagu sankcija uz objašnjenje da se želi vidjeti kako će se razvijati primirje. One imaju neprocjenjivu vrijednost - u najmanju ruku da se zaustavi ubijanje na obje strane. Međutim, sankcije neće donijeti političko riješenje“, smatra komentator lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Ruski predsjednik je zaprijetio protumjerama ukoliko EU uvede nove privredne snakcije. List „Die Welt“ upozorava na mogućnost scenarija po kojem bi moglo doći do obustave isporuke plina. „Hitni planovi njemačke vlade ni u najmanjem obliku ne pokrivaju mogućnost višemjesečne isporuke plina iz Rusije. Međutim, više iznenađuje što savezna vlada ne poduzima dalje mjere kako bi osigurala Njemačku snabdijevanjem energijom. Čini se nemarnim što savezna vlada ne poduzima sve mogućnosti kako bi se smanjile posljedice zbog obustave isporuke plina“, konstatuje komentator lista „Die Welt“.