1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

30 godina od masakra u Sowetou

U udžbenicima istorije je ustanak u Sowetu od 16.Juna 1976 godine simbol borbe protiv aparthejda. Bilo je to prije 30 godina kada su mladi rasplamsali žestoke borbe za slobodu crnačke jučnoafričke većine i kada su probudili ostatak svijeta. Tri decenije kasnije, demokratska Južna Afrika će ovaj događaj obilježiti prigodnim manifestacijama i kampanjama koje će se prije svih ticati današnje omladine.

Dio južnoafričkog grada Soweto

Dio južnoafričkog grada Soweto

„U južno afričkom gradu Soweto danas su nastvaljeni rasni neredi. Do sinoć je život izgubilo 35 osoba, od kojih su dva bijelca i 33 crnca“.

16.juni 1976 godine- gotovo da je jedan od odlučujućih dana za južnoafrikance.

„16 juni je veoma važan u južnoafričkoj istoriji. Tada je napukao zid aparthejda. Nakon tog dana, Južna Afrika nije bila ono što je nekad bila. Bio je to slučaj kao onaj sa berlinskim zidom. Zemlja se u potpunosti promijenila“.

Kaže Peter Magubane, renomirani međunarodni fotograf koji je tada bio na licu mjesta.

Nekoliko hiljada učenika, starosti između devet i deset godina je tada izašlo na ulice i na miran način demonstriralo protiv afričkog jezika kao nastavnog jezika. Afrički jezik je tada važio za jezik ugnjetača. Policija se tada umiješala u protestnu akciju i sitaucija je eskalirala.

„Kada smo došli do Orlando gimnazije koja se nalazi odmah pored stare kuće Nelsona Mandele, tamo su već bili policija sa psima. Mislili smo da su to mirne demonstracije. Uprkos pucnjavi koju nisam mogao razlikovati, da li je iz oružja ili riječ o ispaljivanju suzavca, našli smo se u panici i mislim da je moj brat jednostavno bio na pogrešnom mestu u pogrešno vrijeme“.

Antoinette Sithole je sestra Hectora Petersona. Njegova slika je obišla cijeli svijet. 13-to godišnji Hector Peteron je prva žrtva masakra u Sowetou. Oficijelno su stradale samo 23 osobe. Prema navodima lokalnog stanovništva tada je ubijeno između 200 i 600 djece. Oko 1500 teško naoružanih policajaca je tada teknovima blokiralo ulice. Zavladala je panika. Mirna protestna akcija koju su mjesecima učenici pripremali u strogoj tajnosti je izmakla kontroli. Ali to je vrijedilo, kaže danas jedan od tadašnjih učenika:

„Mi smo bili ti koji su južnu Afriku postavili na put slobode“

Mnogi kažu da 16-juni simbolizuje početak kraja aparthejda. Međutim, borba za slobodu je trajala još 18 godina. 1994-te godine se završio aparthejd održavanjem prvih slobodnih i demokratskih izbora za crne i bijelce. Tome su u velikoj mjeri doprinijeli omladinci i učenici. Ali, omladina je prije 30 godina bila značajno politizirana, kaže Anton Meier, ton mjastor u državnoij televiziji SABC. Tako je danas omladina radije politički neopredijeljena.

„Danas je 16. juni samo praznik. Francuska igra ragbi protiv Južne Afrike, već sutra Južna Afrika protiv Konga. Postoje vrijeme za partije. To je 16-ti danas“.