1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

25 godina poslije fetve Salmanu Ruždiju

I 25 godina nakon iranske fetve, književnik Salman Ruždi je omražen među brojnim muslimanima, ali napadi na njega nisu više tako agresivni. Ipak, na istom su ostale rasprave o slobodi izražavanja u književnosti.

Četrnaestog februara 1989. godine, tadašnji iranski duhovni vođa Ajatolah Homeini, izdaje vjerski edikt u kome britansko-indijskom romanopiscu Salmanu Rušdiju izriče fetvu zbog objavljivanja kontroverznog djela „Satanski stihovi“, za koje mnogi muslimani kažu da je „uvreda za Islam i nipodaštavanje poslanika Muhameda“. Termin „satanski stihovi“ odnosi se na izmjene Kurana u Rušdijevoj imaginarnoj priči i preveliku sličnost junaka u tom romanu sa zaštitnicima muslimanske vjere. U trećem poglavlju tog djela, autor piše i o fanatičnom religijskom lideru koji boravi u izgnanstvu, što mnogi povezuju sa Homeinijevim boravkom u Parizu.

Objavljivanje Ruždijevog romana izazvalo je talas nasilja i dovelo do zabrane knjige u muslimanskom svijetu (u državama poput Indije, Bangladeša, Indonezije i Pakistana). Britansko-indijski autor je zbog svog djela bio prinuđen na život sa policijskom zaštitom. „Kada je prvi put optužen za vrijeđanje islama, bio je zbunjen. Vjerovao je da je stvorio umjetničko djelo sa fenomenom otkrovenja i to sa aspekta jednog nevjernika. Ipak, nije mu bilo jasno, kako je ono što je napisao uvredljivo“, piše Rušdi u trećem licu, u memoarima o fetvi, tvrdeći da su optužbe bile „neosnovane“.

Naslovnica Rušdijeve autobiografske knjige

Naslovnica Rušdijeve autobiografske knjige

Pravo na uvredu?

„Ako se osjećate uvrijeđenim, to je vaš problem“, rekao je Rušdi na promociji autobiografske knjige u Berlinu, 2012. godine. „Biti uvrijeđen zbog sadržaja knjige prilično je teško. Jer, kada knjigu zatvorite, ona više nema nikakvu moć da vas uvrijedi.“

Da li je bijes muslimana, koju su izazvali „Satanski stihovi“ zaista bio nerazuman? Da li je protivljenje fetve bilo neosnovano, a Rušdi neopravdano stavljen na stub srama? I da li pisci uopšte imaju pravo da vrijeđaju druge, pozivajući se pri tome na slobodu izražavanja?

Dvejn Rajan Menezes, naučni saradnik sa Univerziteta u Kembridžu, stručnjak za istoriju religije, tvrdi da je teško imati razumjevanja za one, koji ne priznaju bogatstvo i raznolikost islamskog svijeta. „Međutim, sposobnost da se toleriše neslaganje sa drugima i dozvoli sloboda izražavanja, govore o snazi i zrelosti civilizacija. Mene zbunjuje to što ljudi iz jedne od najbogatijih civilizacija na svijetu, nisu među vodećima, koji zagovaraju toleranciju“, kaže Menezes.

Britanski stručnjak tvrdi da je fetva koja je tada objavljena protiv Rušdija, povrijedila članove 18. i 19. Povelje o ljudskim pravima, koje garantuju pravo na slobodu misli, savjesti i izražavanja. „Za mene sadržaj fetve ukazuje prije svega na nezrelost, a optužbe su, naravno, neosnovane.“

Uticaj fetve

Taslima Nasrin

Taslima Nasrin

Sedmog marta 1989. godine, Velika Britanija prekida diplomatske odnose sa Iranom. Deset godina je moralo da prođe, kako bi se strasti na relaciji Teheran-London djelimično smirile. Iranski lider Muhamed Katami izjavljuje da njegova zemlje „neće pružati ni podršku, a neće biti ni prepreka u eventualnim pokušajima atentata na Rušdija“. Istovremeno, iranski tvrdolinijaši ne odustaju od „smrtne kazne“ za kontroverznog autora.

Ipak, sve do septembra 2012. činilo se kao da su napetosti splasnule. A onda se pojavljuje niskobudžetni američki film naslovljen „Nevinost muslimana“. Pakistan i Avganistan bivaju zahvaćeni nasilnim protestima. „Mnogi muslimani su taj film doživjeli kao eho Ruždijevih 'Satanskih stihova'“, smatra Emris Šumejker, stručnjak za komunikacije i istraživač na Londonskoj visokoj školi ekonomije. Zbog toga i ne iznenađuje odluka iranske vjerske fondacije „15 Kordad“ da poveća novčanu nagradu za Rušdijevu glavu sa 2,1 na 2,5 miliona eura.

Sve je počelo sa Satanskim stihovima za koje Rušdiju ni danas nije jasno šta je to u njemu toliko uvredljio

Sve je počelo sa "Satanskim stihovima" za koje Rušdiju ni danas nije jasno šta je to u njemu toliko uvredljio

Šumejker ističe da se interakcija između ljudi iz različitih sredina i sa drugačijim pogledom na svijet, zahvaljujući informatičkom dobu, promijenila. „Više nema tog luksuza u izolaciji. Posljedice svega toga su radikalne pozicije određenih ljudi, koje su zapravo osmišljenje sa ciljem da budu apel na interesne grupe.“

Politika i književnost

Ruždi nije jedini autor koji je isprovocirao muslimanske vjernike. Godine 1993. bangladeška književnica Taslima Nasrin objavljuje romane „Lajja“ (Sramota), koji izaziva bijes među mulimanima u Indiji i okolini. Po istom scenariju, najprije se organizuju protesti, a onda stižu i prijetnje smrću, koje autorku pimoravaju na skrivanje i bjekstvo. Dvanaest godina kasnije, danski list „Julands-Posten“ objavljuje satirične karikature sa likom proroka Muhameda.

Stručnjaci tvrde da su novim napetostima značajno doprinijeli teroristički napadi u SAD (11. septembar 2001), ali i američka invazija na Avganistan. Muslimanski svijet se posljednjih godina „višestruko radikalizovao“. Prijetnje koje su nekad bile adresirane na jednog ili dva književnika, poput Rušdija i Nasrimove, u međuvremenu su se proširile na daleko veći broj autora i intelektualaca u svijetu.

Autori: Šamil Šams / Jakov Leon
Odgovorni urednik: Faruk Šabanović