1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"2014. je bila jedna užasna godina“

Amnesty International (AI) je predstavio svoje redovito godišnje izvješće. Stewe Crawhaw iz ove organizacije za ljudska prava objašnjava zašto je izvješće za prošlu godinu još mračnije nego izvješća proteklih godina.

DW: Ukazuje li izvješće Amnesty Internationala za 2014. godinu razvoje koji iskaču iz dosadašnjih izvješća?

Steve Crawshaw: Mi svake godine bilježimo izuzetno teške povrede ljudskih prava. No prošla je godina bila po svemu godina koja se ističe. I to po zlu. Toliko se stvari događalo istodobno: od Nigerije preko Sirije i Pojasa Gaze pa sve do Ukrajine smo svjedoci užasnog nasilja koje su prouzročile kako sile koje su sklopu države tako i paravojne skupine. To je duboko uznemirjuće. Slučajevi povreda ljudskih prava su prije u porastu nego u padu.

Prema najnovijem izvješću, nedržavne skupine poput Boko Harama, talibana ili „Islamske države“ su u svakoj petoj državi u kojoj ste proveli istraživanje počinili teške slučajeve povrede ljudskih prava. Predstavljaju li ove grupacije rastuću opasnost?

Mi već godinama bilježimo ogromne probleme s naoružanim skupinama. No sada se radi o širenju nasilja koje nam daje razloga za brigu. I to ne u jednoj nego u više regija na svijetu. No istodobno bilježimo i zabrinjavajuće ponašanje nekih državnih snaga. Tako nigerijska vojska i sama čini zločine, odrubljuje glave i to snima. No ti zločini privlače malo pozornosti. Problem s nasilnim oružanim postrojbama diljem svijeta je veći no ikad.

Ove grupe bujaju i razvijaju se u državama sa slabim strukturama. Jesu li nestabilne i slabe države rastući problem?

Nestabilne i propale države nisu fenomen novijeg datuma. No problem danas je da situacija u ovim državama često izmiče kontroli. Situacija u Iraku, Siriji i čitavim regijama je zabrinjavajuća ako bacimo pogled i na budućnost. Problem je taj i da presporo reagiramo na izbijanje sukoba. Da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda pravovremeno reagiralo na pojavu prvog nasilja nasuprot mirnih prosvjednika, danas ne bismo imali ovakvu situaciju u Siriji kakvu imamo.

Nije li Zapad, nakon negativnih iskustava s Arapskim proljećem, novonastale diktature prihvatio kao manje zlo?

Mislim da su mnoge vlade preselektivne kad je u pitanju kritika situacije u nekoj državi. Tako i dalje postoji izuzetna suzdržanost kad se radi o kritici stanja u Saudijskoj Arabiji. Zapadne vlade se iz strateških i geopolitičkih razloga drže vrlo rezervirano kad je ova zemlje u pitanju. Pritom nema sumnje da se u Saudijskoj Arabiji ne priznaju najosnovnija ljudska prava. S druge strane Rusija i Kina su u slučaju Sirije blokirale osuđujuću rezoluciju Vijeća sigurnosti. U nekim drugim sukobima, poput onog na Pojasu Gaze, su SAD te koje opetovano ulažu svoj veto na donošenje rezolucije koja bi osuđivala Izrael. Amnesty International zato traži da se pet stalnih članica Vijeća sigurnosti suzdrže od svog prava na veto kada je u pitanju masovno kršenje ljudskih prava. Vi ne možete jednostavno okretati glavu kada se negdje dešavaju užasne stvari. A upravo to je Vijeće sigurnosti u posljednje vrijeme često činilo.

Što bi se, po Vašem mišljenju, osim toga još moralo prmijeniti?

Bilo bi važno da se zaista primjeni Ugovor o prodaji oružja za koji se Amnesty International već godinama zalaže. Ovaj Ugovor brani prodaju oružja ukoliko se ono koristi za nasilje nad civilima. Ugovor doduše postoji, njega su potpisale mnoge zemlje, ali ga je mali broj zaista i ratificirao. Osim toga ne smijemo dozvoliti da se nakon najnovijih terorističkih napada ponove greške koje su uslijedile nakon 11. rujna 2001. kada je kao odgovor na terorističke prijetnje došlo do masivnih povreda ljudskih prava. Nadalje bi se svijet morao promijeniti glede odnosa prema izbjeglicama koje često nailaze na zatvorena vrata.

Steve Crawshaw Amnesty International

Steve Crawshaw

Što vaše izvješće predviđa za tekuću godinu?

Postoji vrlo realna šansa da će se situacija dodatno pogoršati. Mi pratimo trend jačanja naoružanih skupina, pojačanog pritiska na pravo izražavanja te zaoštravanje izbjegličkog problema. Nažalost postoji refleksno okretanje glave od problema, jer se čine nerješivim. No uvijek iznova se pokazalo da time problemi neće nestati.

Kako procjenjujete situaciju u Njemačkoj?

Svjedoci smo napada na manjine i tražitelja azila u Njemačkoj koje politika doduše oštro osuđuje. Ali mislim da se ovakvi napadi preslabo istražuju i progone. Nadalje su tu optužbe na račun policije zbog zlostavljanja. Ono što nedostaje je jedno neovisno povjerenstvo koje bi istraživalo povrede ljudskih prava. U samo četiri od 16 saveznih pokrajina su policajci dužni nositi pločice s imenom ili identifikacijskim brojem što omogućava lakšu istragu kada dođe do pritužbi zbog kršenja ljudskih prava. Kad je u pitanju vanjska politika Ukrajina i zločini koji se tamo vrše su velika tema. Njemačka kancelarka Angela Merkel je važan međunarodni čimbenik i mi smo uvijek dosad pozdravljali kad god je ona podigla glas osuđujući povrede ljudskih prava. No u prošlosti se Njemačka rijetko jasno izjašnjavala o zemljama koje se nalaze u njezinom susjedstvu. Isto tako je proteklih godna postalo jasno da je, kada se treba odlučiti, gospodarstvo važnije od pitanja ljudskih prava, što je više nego očigledno kad su u pitanju odnosi s Kinom. To je potpuno pogrešan pristup, na samo nasuprot žrtvama nego i globalnoj stabilnosti. Njemačka bi trebala podići svoj glas onda kad je to potrebno a ne samo onda kad joj to odgovara.

Steve Crawshaw je dirketor ureda glavnog tajnika Amnesty Internationala u Londonu.

Preporuka redakcije