2014. - godina beznađa

Svijet je tokom 2014. zapao u nered. Ebola je izbila u Africi, rat u Ukrajini. Bilježi se uspon ubilačke "Islamske države". U Pakistanu masakr nad nedužnim đacima. Rat u Gazi. Izborni uspjesi radikalne desnice na izborima u državama EU. Neobjavljeni rat bandi u Meksiku. Gdje god da se pogleda, na svim kontinentima je politička i društvena situacija postala teža i nepreglednija.

I u Evropi bjesni jedan rat. U Ukrajini, zemlji na granici između Rusije i Srednje Evrope. Države Zapada i Rusija našle su se u mučnom diplomatskom ratu, u novom vanjskopolitičkom ledenom dobu, u novom Hladnom ratu.

Kako se postaviti prema Vladimiru Putinu?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je pred veliki izazov stavio i Zapad i vladu u Kijevu time što je izvršio aneksiju Krima, a na istoku Ukrajine se umiješao u konflikt. Nakon sankcija se i sama Rusija našla u privrednim problemima. Neoimperijalista Putin je na kraju godine i sam postao svjedok drastičnog pada vrijednosti rublje. A Zapad, prije svih Evropa, pogotovo Njemačka, pitaju se: Moramo li Putinu izaći u susret? Gdje je izlaz iz ove pat-pozicije? Kako ponovo uspostaviti mir u Evropi? Pomalo zaboravljena je pri tome sudbina samih Ukrajinaca i jedno jednostavno pitanje: Šta bi Putin mogao da učini?

Predsjednik SAD Barack Obama pokazao se u odnosu prema Rusiji odlučniji nego većina Evropljana. On ulaže karte u politiku oštrine. Međutim, Obama je zatočenik američke unutrašnje politike. On u SAD više nema većinu u Kongresu uz čiju pomoć bi mogao da nametne neku odluku. Dvije godine uoči isteka svog mandata on je "paralisan". Zbog političke slabosti i nedostatak opcija za djelovanje, Obama predstavlja super-silu u povlačenju. Silu koja sve manje želi da se upliće u bilo šta. Državu koja se sve više diskredituje u inostranstvu zbog očito sistematskog zlostavljanja uhapšenih islamista u Gvantanamu i na drugim mjestima.

SAD nemaju uticaja na Bliski istok

Opadanje uticaja SAD, ali i nestanak želje da se odlučno kreira politika posebno je vidljivo na Bliskom istoku. U ratu u Gazi SAD nisu igrale nikakvu ulogu. Obama nije mogao da utiče ni na Izrael ni na Palestince. A po završetku rata je političko stanje bezizlazno kao i ranije. Ipak, SAD se bore protiv"Islamske države" - iz vazduha. Zapad, uključujući i Njemačku, obučava kurdske borce, Pešmerge, i pušta njih da se na tlu bore protiv ubilački nastrojenih islamista. Trenutno se čini da ovakav način djelovanja ima uspjeha.

Međutim, "Islamska država" je razorila kulturnu, religioznu i političku raznovrsnost na Bliskom istoku. Svuda su u bijegu Jezidi, kršćani ali i muslimani. Sirija i Irak više nisu mjesta društvenog reda i mira. Duhovni izazov, djelo fundamentalističkog pokreta koji zagovara povratak navodno "istinskom" islamu, ostavlja traga kako na Bliskom i Srednjem istoku, tako i u Africi. Kako je to djelovanje prožeto odlučnom brutalnošću i terorizmom, brojne države tonu u građanske ratove. Milioni ljudi moraju da bježe iz svojih domova. Prava noćna mora.

2014. je bila godina brojnih prelomnih trenutaka i brojnih potresa. Političkih potresa. Godina nepregledne situacije i godina nereda. Godina u kojoj je diplomatija nija uspjela da zaustavi proboj nacionalističkog i religioznog ludila. Godina beznađa.