1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

2013. u BiH - niz propuštenih prilika

Prvi popis stanovništva u nezavisnoj BiH i neuspjeh u provođenju odluke „Sejdić i Finci“ su neki od političkih događaja koji su obilježili 2013. Tu su i protesti za JMBG ali raskid partnerstva SNSD-a i SDS-a.

Početkom 2013. godine objavljena je američka inicijativa za reformu Ustava Federacije BiH. Cilj inicijative je učiniti ovaj bh. entitet efikasnijim i racionalnijim. Federacija BiH (FBiH) je kanton sa složenom teritorijalnom organizacijom i ustavim ustrojstvom. Ispostavilo se da je administracija u 10 federalnih kantona skupa, neefikasna i, prema ocjeni analitičara, na dugoročnom planu neodrživa. Krajem 2013. uobličen je prijedlog novog ustava FBiH o kojem bi se uskoro mogli izjasniti i poslanici u Federalnom parlamentu.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović podsjeća da je sa pričom o rekonstrukciji FBiH aktualizirano i pitanje trećeg entiteta. „Američka inicijativa o preustroju FBiH može biti Damaklov mač. Postoji realna opasnost da se Evropska unija stavi u funkciju Dragana Čovića i njegove političke grupacije čiji bi interesi mogli biti stvaranje trećeg entiteta“, kazao je Bećirović za Deutsche Welle.

Sporna Budimirova pomilovanja

26. aprila 2013. pritvoren je predsjednik FBiH Živko Budmir. Budimir je osumnjičen za zloupotrebu položaja, odnosno da je iz koristoljublja potpisivao pomilovanja brojnim osuđenicima u FBiH. Ovo hapšenje se u bh. javnosti različito tumačilo. Jedni su tvrdili kako je riječ o odlučnom obračunu s kriminalom u vrhu vlasti, dok su drugi govorili kako je riječ o političkom obračunu jer se Budimir, kao predsjednik FBiH, suprotstavio „jednostranim“ pokušajima rekonstrukcije vlasti u FBiH.

Zivko Budimir - Festgenommen

Hapšenje Budimira

Ne osporavajući legalitet akcije hapšenja i institucija koje je provode, novinar i politički analitičar Eldin Karić postavlja pitanje da li će se u BiH nastaviti borba protiv korupcije i u drugim slučajevima za koje postoje nesporni materijalni dokazi. „Ono što mene posebno interesira jeste da li se radi o početku konkretnih akcija u borbi protiv korupcije ili je ovo zapravo politizacija samog pojma borbe protiv korupcije“, kaže Karić.

Protesti za JMBG – propuštena šansa?

Početkom juna 2013. godine u Sarajevu je, u organizaciji građanskih aktivista, upriličeno je niz protesta za jedinstveni matični broj građana (JMBG). Revoltirani viješću o bolesnoj tromjesečnoj bebi koja, zbog toga što nema JMBG ne može dobiti pasoš i otputovati na liječenje u inostranstvo, građani su blokirali zgradu državnih institucija (Parlament i Vijeće ministara) u kojoj su noć proveli bh. parlamentarci, ali i strani državljani, učesnici konferencije „European Fund for Southeast Europe“.

Sarajevo Proteste Personalnummer Einführung

Protesti u Sarajemu u znaku JMBG-a

Istovremeno su, ograđujući se od motiva sarajevskih aktivista, i banjalučki studenti upriličili demonstracije nezadovoljni uslovima smještaja u studentskim centrima. Po mišljenju mnogih stručnjaka, ispostavilo se da je BiH još uvijek duboko podijeljeno društvo u kojem su različiti nacionalni interesi suprotstavljeni zajedničkom građanskom djelovanju na nivou cijele države.

Urednik portala Buka Aleksandar Trifunović vjeruje kako se ne treba zanositi da će to stanje biti promijenjeno preko noći. „Međutim, JMBG se tiče svih nas i tu je potrebno zajedničko djelovanje. To je dobro, sve dok se ne politizira, dok ne predstavlja skupljanje političkih poena za neku političku opciju. To pokazuje da građani imaju elementarno dostojanstvo da se bore za ono što im pripada“, kaže Trifunović.

Bosnien Studenten Protest Wohnungsnot Banjaluka

Protesti u Banjoj Luci

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju (EU) 1. Jula 2013. historijski je datum i za BiH na čije je granice konačno stigla zajednica evropskih naroda. Pred BiH se tako našlo mnoštvo novih obaveza, prije svega one koje se odnose na reguliranje graničnih prijelaza u skladu sa standardima EU. Ulaskom Hrvatske u EU otvorena su brojna, prvenstveno trgovinska pitanja. Umjesto CEFTA-e, sada je trebalo primjeniti neka druga pravila, ne tako povoljna za Hrvatsku, iza koje ovoga puta stoji moćna EU.

Smjena Mirka Šarovića – početak borbe za vlast u RS

Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju i bh. stagnaciju u procesu eurointegracija za Deutsche Welle je komentirao politički analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić. On smatra da bi BiH, ako ostane na sadašnjem kursu, uskoro mogla biti izolirana država. „Mislim da bi to produciralo još veće frustracije u Briselu, a izazvalo bi i novo nezadovoljstvo u BiH, frustraciju građana zbog zaostajanja u svakom pogledu i, naravno, buđenje socijalnih nemira i svega drugog što iz toga proizilazi“, kaže Smajić za Deutsche Welle.

Mirko Sarovic Bosnien und Herzegowina

Mirko Šarović

Predsjednik Republike Srpske (RS), Milorad Dodik je početkom septembra 2013. godine najavio da će zatražiti smjenu državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, inače kadra Srpske demokratske stranke (SDS) Mirka Šarovića. Dodikov zahtjev nagovijestio je raspad partnerstva između SDS-a i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-a) na svim nivoima vlasti. Iako je Šarović, prema ocjeni nevladinih organizacija koje prate rad Vijeća ministara BiH, jedan od najefikasnijih bh. ministara, njegovu i smjenu drugih kadrova SDS-a iz Vijeća ministara podržale su i ključne političke partije iz FBiH.

Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže da je smjena Šarovića logična posljednica ukupnog odnosa i karaktera vladajućih politika. On podsjeća da nijedna koalicija u poslijeratnoj BiH nije mogla ispuniti ni elemantarne kriterije političkog saveza. Radi se, kaže Prohić, o interesnim savezima. „Jasno je da je riječ o političkoj odmazdi. Dodik hoće da kažnjava SDS i tu nema govora o principijelnosti ili poštivanju kompetentnosti. Da ima, on bi ratovao sa SDS-om a Šarovića bi ostavio na poziciji kao uspješnog ministra. To znači da mu nije stalo do općeg, odnosno javnog interesa“, kaže Prohić.

Od 1. do 15. oktobra u BiH je proveden Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, prvi popis u nezavisnoj BiH. Popisu su prethodile mukotrpne godine političkih dogovora, kako u institucijama vlasti tako i neformalnim razgovorima političkih lidera. Prvi nepotpuni rezultati popisa pokazali su da je broj stanovnika u poslijeratnoj BiH opao u odnosu na popis iz 1991. godine.

Screenshot Volkszählung 2013 Bosnien-Herzegowina

Popis

Prvi popis stanovništva u nezavisnoj BiH

Prema nepotpunim rezultatima Popisa stanovništva i domaćinstava 2013. godine u BiH, broj popisanih u ovoj zemlji iznosi 3.791.622, što je za 585.411 manje u odnosu na broj popisanih 1991. godine, kaže za Deutsche Welle demograf i statističar Hasan Zolić. „Da nije bilo rata, danas bi u BiH, prema nekim statističkim procjenama, živjelo oko 4.600.000 stanovnika. Izgubljen je taj prirodni potencijal jer je u BiH došlo i do smanjenja nataliteta i povećanja stope mortaliteta“, kaže Zolić.

Početkom oktobra 2013. godine u Briselu su, uz posredovanje Evropske komisije i evropskog izaslanika Štefana Filea, upriličeni pregovori o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Briselskom sastanku prethodila je serija susreta bh. političkih lidera koji su, između ostalog, pokušali naći model izbora članova Predsjedništva BiH „na način da jedan narod drugome ne bira predstavnika“.

Razgovori su potom nastavljeni u još nekoliko evropskih prijestolnica, ali bez uspjeha. „Sve političke partije u osnovi svojih prijedloga nude mogućnost da se i pripadnici nacionalnih manjina kandiduju na pozicije u Parlamentu BiH i državnom Predsjedništvu. Osnovne kriterije, da se manjinama omogući kandidovanje na pozicije u Parlament i Predsjedništvo zadovoljio je i prijedlog SDA i HDZ-a BiH. No, te kriterije zadovoljavaju i prijedlozi svih ostalih političkih stranaka u BiH. Nijedna nije rekla 'mi smo protiv da svi građani ove zemlje budu ravnopravni', ali svaka ima i neke svoje dodatne uslove“, kaže član Vijeća nacionalnih manjina BiH Jakob Finci.

Politiker aus Bosnien und Herzegowina Treffen mit Stafan Füle in Brüssel

Jedan od sastanaka na kojem je konačno trebalo da dođe do dogovora o implementaciji odluke Evrospkog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-FInci

Sankcije zbog neprovođenja odluke „Sejdić i Finci“

20. novembra 2013. godine Sud BiH izrekao je pravosnažnu presudu teroristi Mevlidu Jašareviću, bivšem pripadniku vehabijskog pokreta koji je iz automatskog oružja pucao na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Jašarević je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 godina. Tokom sudskog procesa izrazio je kajanje zbog počinjenog djela te istupio iz pokreta vehabija. Tužiteljstvo BiH i Ambasada SAD-a zadovoljni su presudom koja je izrečena ovom srbijanskom državljaninu.

Evropski političari sankcionirali su bh. neuspjeh u provođenju sudske odluke iz Strazbura. BiH je ostala bez 45 miliona eura iz pretpristupnih (IPA) fondova. Prvi put u dugogodišnjoj praksi evropske podrške kroz IPA programe, jednoj zemlji su uskraćena sredstva zbog neprovođenja obaveza prema evropskim insitucijama. Analitičari su upozorili da bi ova praksa mogla biti nastavljena te da bi BiH, ukoliko ne provede svoje obaveze, narednih sedam godina mogla gubiti po 80 miliona eura predviđenih projektom IPA 2.

Politički analitičar Vlastimir Mijović za Deutsche Welle kaže da odgovornost i za uskraćivanje 45 miliona evra iz tih fondova snosi „čuvena sedmorka“ koja vlada BiH, a koja uporno ne želi riješiti provođenje odluke „Sejdić i Finci“. „Oni naprosto ne žele da taj problem riješe. Ono što bi na to moglo da ih natjera jeste unutrašnji otpor, odnosno pritisak građana koji, na žalost, još uvijek ne pokazuju da su na to spremni. Druga kazna mogla bi da bude 'štap sa strane'. Jedan od tih 'štapova' su fondovi IPA i novac koji nam je već uskraćen“, kaže Mijović.

Političke nesuglasice u BiH oko državnog budžeta, obilježile su i kraj 2013. godine. Političari u toj zemlji spremno dočekuju 2014., još jednu izbornu godinu koja bi, prema sumornim prognozama analitičara, mogla biti teža od prethodne.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić