1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

2009. EU–BiH: "Godina koju su pojeli skakavci"

U 2009. Bosna i Hercegovina ušla je sa dva strateška cilja - priključenje EU i priključenje NATO. Ocjena je, međutim, da je u 2009. BiH ostvarila neznatan napredak u procesu evrointegracija. Vize? Možda sljedeće godine!

Zgrada Predsjedništva BiH

Kada su u pitanju evrointegracioni procesi, za BiH 2009. je protekla u primjeni Prelaznog sporazuma, kao i u ispunjavanju uslova za viznu liberalizaciju. Sa svoje strane EU se u velikoj mjeri bavila situacijom u BiH. Ambasador BIH pri EU, Osman Topčagić, za Dojče vele kaže:

„U ovoj godini pažnja EU na BiH bila je fokusirana više nego ikada u prethodnom, poslijeratnom periodu. Na najvišem nivou EU se posvetila unaprjeđenju situacije u BiH i stvaranju uslova za dalji napredak u procesu evrointegracija. Važno je i to što su te aktivnosti EU vođene zajedno sa SAD.“

Bajdenov i Solanin elektrošok za BiH

Joseph Biden Besuch in Sarajevo

Doček Bajdena na aerodromu u Butmiru 19. maja 2009.

Tako su u maju 2009. godine, zabrinuti zbog, kako je istaknuto „stagancije zemlje, uspona nacionalističke retorike“, Sarajevo posjetili američki državni sekretar Džozef Bajedn i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Havijer Solana. Tada je rečeno da je jedini pravi put za BiH put ka EU, kao i da se, ukoliko se ne prevaziđu etničke i partijske granice, BiH može desiti da ostane među najsiromašnijim zemljama Evrope , ali i da se, u najgorem slučaju, ponovo sunovrati u etnički haos. U Briselu su ovu posjetu nazvali svojevrsnim „elektroškom“, koji je za cilj ima promenu ka koherentnijoj i jedinstvenijoj politici u BiH. Kristina Galjak, iz kancelarije Havijera Solane za Dojče vele je tim povodom izjavila:

„Očekujemo da ova obnovljena poruka podrške i EU i SAD da više energije i odlučnosti političarima u BiH kako bi donijeli, zajedno, neophodne odluke. Podijeljenost političke scene po etničkim i geografskim osnovama nije dobra. Oni moraju da rade zajedno kako bi BiH funkcionisla kao država“

Međutim neophodni, brzi, koraci u pravcu postizanja konsenzusa među političkim liderima u BiH nisu uslijedili, bar ne željenom dinamikom. I dok su se lokalni političari međusobno optuživali za blokade na putu evriontegracija zemlje, EU je upozoravala na moguće posljedice.

BiH bez vizne liberalizacije u 2009-oj

Oli Ren sa srpskim pasošem

Srbija, Crna Gora i Makedonija na "bijelom šengenu"

Posljedice su usledile već sredinom jula, kada je Evropska komisija izašla sa prijedlogom za viznu liberalizaciju i to za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru. BiH i Albaniji poručeno je da nastave sa ispunjavanjem uslova. Evropski komesar za proširenje , Oli Ren, je tada izjavio:

“BiH još nije, na ozbiljan način, uvela biometrijske pasoše. Zemlja zaostaje u kritičnim reformama i odlukama neophodnim za viznu liberalizaciju. BiH je nažalost potrošila vrijeme na nacionalističku retoriku, a ne na sprovođenje reformi koje bi bile dobre za građane i bezvizni režim.“ Ren je dodao: „Naš zajednički cilj je da i Albanija i BiH nastave putem svojih susjeda i to veoma brzo. Ako vlasti u ovim zemljama ulože potrebnu volju i napore, uslovi zacrtani u Mapama puta su ostvarivi i za njih. Ukoliko nastave sa reformama EK je spremna da sredinom sljedeće godine izađe sa preporukama za ukidanje viza i za ove zemlje. Uslovi su jednaki za sve a progres ka bezviznom režimu je sada u rukama tamošnjih lidera.“

Rečenica da se budućnost, ne samo evrointegracionih procesa, već i napredaka BiH, nalazi u rukama lokalnih političara, ostaće, do kraja godine, jedna od najčešće izgovaranih poruka iz pravca Brisela ka BiH.

U epilogu procesa vizne liberalizacije Evropski parlament je sredinom novembra usvojio rezoluciju kojom se pozdravlja ukidanje viznog režima za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, dok je poručeno da se od BiH očekuje da se što prije kvalifikuje za „bijeli šengen“. Specijalni izvjestilac za viznu liberlizaciju Tanja Fajon je izjavila:

„Ova deklaracija obavezuje i Evropski parlament i Evropsku komisiju i Evropski savjet da rade zajedno na nalaženju njaboljeg rješenja za viznu liberelizaciju za BiH. I BiH i Albanija prvo moraju da ispune potrebne uslove iz Mape puta, a mi ćemo zatim to procesuirati bez odlaganja. Realno je da bi obje zemlje mogle da dobiju bezvizni režim na ljeto sljedeće godine.“

Savjet ministara unutrašnjih poslova EU je 30. novembra donio konačnu odluku o stupanju na snagu bezviznog režima za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru počev od 19. decembra.

Baza EUFOR-a u Butmiru pored Sarajeva

Jedni su od "Butmirskih razgovora" očekivali mnogo, a neki misle da proces još uvijek nije gotov.

Na sljedećoj stranici o Butmirskom procesu, zatvaranju OHR-a...