1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

2008. - godina sudbine za Europski ustav?

Alen Legović10. maj 2006

Na dvodnevnoj raspravi u Europskom parlamentu na kojoj su sudjelovali zastupnici Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata zemalja članica, pristupajućih i kandidatskih zemalja, dakle i Hrvatske predsjedavajući Europskog vijeća austrijski kancelar Wolfgang Schüssel ukazao je kako bi mogao izgledati vremenski plan Europskog ustava.

https://p.dw.com/p/AVVd
Europski ustav na ledu i u 2007. godini?
Europski ustav na ledu i u 2007. godini?Foto: dpa

Na velikoj konferenciji u Europskom parlamentu čiji je cilj bio prikupiti ideje svih zemalja o tome što i kako dalje s Europskim ustavom, kancelar Schüssel je iduću 2007. godinu označio pripremnom, jer do izbora u Francuskoj i Nizozemskoj sredinom iduće godine Europski ustav ostaje i dalje na ledu. “Trenutno nema konsensusa”, priznao je Schüssel. Ključna ili sudbonosna je 2008. godina. Tada će se na stolu naći tri opcije: prva je sazivanje novog konventa, druga je uklanjanje spornog trećeg dijela Europskog ustava i treća opcija bi bila usvajanje dodatnog protokola (primjerice protokol o socijali kako bi se udovoljilo Francuzima).

U međuvremenu Europska Unija bi se trebala posvetiti konceptu pod nazivom “Europa projekata”. To su najavili i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso koji je također sudjelovao u debati kao i austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik koja je pozvala na neformalni sastanak Vijeća ministara o budućnosti Europe krajem ovoga mjeseca.

Kada je riječ o “Europi projekata” kancelar Schüssel misli na slijedeće: kod proširenja treba precizno definirati apsorpcijsku moć Unije, zatim pod dojmom katastrofe Tsunamija Europska Unija treba poboljšati svoj civilni krizni management. O tome je francuski ministar vanjskih poslova Barnier predstavio izvješće. Nadalje, Bruxelles se obvezuje da će ukloniti nepotrebne zakone kako je to nedavno predložio povjerenik Verheugen i na koncu potrebno je poboljšati supsidiarnost. Tu je predsjednik Komisije Barroso najavio – i to je velika novost – da će kod svakog novog prijedloga europskog zakona Europska komisija neposredno informirati nacionalne parlamente.

U raspravi o budućnosti sudjelovali su i zastupnici iz Sabora, među ostalim i Neven Mimica: «U Hrvatskoj moramo shvatiti da debata o budućnosti je u stvari debata o budućnosti Hrvatske. Ako krenemo s te pozicije tada naš interes za sudjelovanjem za stolom čak i u ovom predhodnom statusu kandidata je od iznimne važnosti».