1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

2008: EU ponovo u ćorsokaku

Slovensko predsjedavanje EU u prvoj polovini 2008. godine je završeno Irskim odbacivanjem sporazuma iz Lisabona o reformi EU. Bio je to šok za 27 članica unije. Kakva je 2008. godina bila za EU?

Lisabonski sporazum, zaštita klime, Gruzija i finansijska kriza su teme koje su ove godine dominirale u EU.

Lisabonski sporazum, zaštita klime, Gruzija i finansijska kriza su teme koje su ove godine dominirale u EU.

Francuska, koja je predsjedništvo preuzela 1. jula, odmah se okrenula novim projektima. Predsjednik Nikola Sarkozi postavio je na noge Sredozemnu uniju i pokazao se kao vatreni zagovornik zaštite klime. „Mi smo posljednja generacija koja može spriječiti katastrofu. Ukoliko odmah ne učinimo nešto, generacije koje slijede moći će još da ograniče štetu, ali ništa više neće moći spriječiti“, poručio je Sarkozi.

Tek što je počelo francusko predsjedavanje izbila je kriza na Kavkazu i došlo je do sukoba Rusije i Gruzije. Ruske snage su ušle u Gruziju. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso je poslije toga izjavio: „Jasno je da se, imajući u vidu najnovije događaje, ne možemo ponašati kao da se ništa nije dogodilo.“ EU je prekinula pregovore sa Moskvom o novom sporazumu o partnerstvu. Istovremeno, Sarkoziju je uspjelo da isposluje primirje između Rusije i Gruzije.

Finansijska kriza nije poštedila ni EU

Nakon što je svako na svoju ruku pokušao nešto učiniti, vlade članica EU shvatile su da moraju zajedničkim naporima spašavati banke i donose programe za podsticanje privrednog rasta.

Nakon što je svako na svoju ruku pokušao nešto učiniti, vlade članica EU shvatile su da moraju zajedničkim naporima spašavati banke i donose programe za podsticanje privrednog rasta.

Jedva da je kriza smirena, nove nevolje – sa sasvim druge strane – zadesile su i Evropu, i cijeli svijet: finansijska kriza, koja je počela u SAD, prvo je zaprijetila bankama, a onda privredama zemalja. Komesar za monetarna pitanja Hoakin Almunia ovako je objasnio prednosti zajedničke akcije: „Jedan plus jedan može biti tri ako su mjere za podsticanje konjunkture usklađene, ali mogu da daju i minus jedan, nulu ili čak minus dva ukoliko nema koordinacije“.

EU u borbi protiv pirata

Nedjeljama protekle jeseni nije bilo druge teme osim finansijske i privredne krize. Zatim su, postepeno, u prvi plan došli i drugi problemi. Tako je EU odlučila poslati brodove u vode oko Roga Afrike kako bi pomogla u suzbijanju piratskih napada. Uoči početka misije Havijer Solana je izjavio: „To će biti solidna operacija. Cilj je da se pirati odvrate, spriječe, zaplaše i da se zaštite brodovi, prije svega oni koji prevoze pomoć Ujedinjenih nacija“, rekao je Solana.

Lideri Evropske unije su postigli istorijski dogovor o planu za bezbjednije i zdravije snabdjevanje energijom i veoma temeljitom sprijecčavanju štetnih posljedica zagađenja prirode i klimatskih promjena

Lideri Evropske unije su postigli "istorijski dogovor" o planu za bezbjednije i zdravije snabdjevanje energijom i veoma temeljitom sprijecčavanju štetnih posljedica zagađenja prirode i klimatskih promjena.

I zaštita klime je ponovo postala važna tema. Na sastanku na vrhu u decembru usvojen je dugo najavljivan paket mjera za zaštitu klime, a njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila: „Nas Nijemce posebno raduje što su ključni elementi tog programa pripremljeni tokom našeg predsjedavanja u EU. Sada su dopunjeni i veoma me raduje što smo uspjeli u tome, što je bilo spremnosti za kompromis“.

Međutim, ekolozi zamijeraju da je u programu suviše ustupaka industriji. S velikim olakšanjem na sastanku je primljeno obećanje Irske da će, ukoliko budu učinjeni značajni ustupci od strane drugih članica, raspisati ponovni referendum o Lisabonskom ugovoru. Predsjednik Sarkozi bio je više nego zadovoljan i pun sebe: „Mislim da danas niko ne može osporavati da je potreban energičan predsjedavajući i da je neophodno istinsko rukovođenje".

Vruć krompir u rukama Češke

U svakom slučaju, težak prelaz na češko predsjedavanje koje počinje 1. januara. Pored Irske, Češka je jedina zemlja u kojoj Lisabonski sporazum još nije ratifikovan i predsjednik Vaclav Klaus ne krije da je protivnik ugovora. Međutim, potpredsjednik češke vlade Aleksandar Vondra smatra da situacija i nije tako crna: „Mislim da nije loša startna pozicija ako se ne očekuje mnogo. U tom slučaju moguća su samo pozitivna iznenađenja“.