1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

20 godina od rušenja suživota

Islamska zajednica u BiH obilježava Dan džamija, sjećajući se 7. maja prije 20 godina kada je srušena Ferhadija. Radovi na Ferhadiji napreduju, a u IZ Banjaluka vjeruju da bi radovi ove godine mogli biti završeni.

Prije 20 godina, simbol Banjaluke, Ferhat-pašinu džamiju srušile su do temelja tadašnje vlasti, za vrijeme policijskog časa. Bila je to poruka, ne samo muslimanima već i svim građanima nesrpske nacionalnosti da nisu dobro došli. Dvadeset godina poslije, većina Banjalučana koje smo zatekli u neposrednoj blizini Ferhadije pamti šta se tada dogodilo: "Znam normalno, srušena je Ferhadija. Drago mi je da se radi na ovom objektu koji će doprinijeti suživotu svih građana u Banjaluci". "Otkud znam, pojma nemam". "Ja sam očajna bila i tada što se desilo. Mislim da je to strašno za ovaj grad jer je to jedna od rijetkih stvari po kojoj je Banjaluka bila prepoznatljiva", kažu građani Banjaluke.

Sjećanje na Murata Badića

Ferhadija je jedna od najznačajnijih džamija u BiH. Bila je dio monumentalne zadužbine Ferhat-paše Sokolovića rođaka čuvenog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića.

Ferhadija je jedna od najznačajnijih džamija u BiH. Bila je dio monumentalne zadužbine Ferhat-paše Sokolovića rođaka čuvenog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića.

Prije 12 godina Islamska zajednica u BiH pokušala je postaviti kamen temeljac za izgradnju Ferhadije, što je dovelo do nemira i smrti Murata Badića iz Cazina, koji je od povreda preminuo u bolnici. Zvižducima, a potom i neredima, ispraćen je govor tadašnjeg reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića.

Svjedok ovih događaja bio je i Nedžad Keljalić iz Jajca koji je i danas došao u Banjaluku. Pamti sve što se događalo prilikom pokušaja polaganja kamena temeljca prije 12 godina: "Gledao sam ovdje, pod ovom jelikom, čovjeka u go stomak udaraju nogama, k`o loptu". Mnogi su sa povredama primljeni u banjalučku bolnicu, a Murat Badić podlegao je 19 dana kasnije.

Ove godine završetak radova

Ferhat-pašina džamija je sagrađena 1579. godine i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću.

Ferhat-pašina džamija je sagrađena 1579. godine i predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću.

Obnova Ferhadije počela je 2006. godine, a većina kamenja koje je odvezeno nakon rušenja, pronađena je i ugrađena. Predsjednik medžlisa Islamske zajednice u Banjaluci Kasim Mujičić zadovoljan je dinamikom obnove i nada se skorom završetku: "Krenućemo od munare, koja će vrlo brzo biti gotova, kupole kojoj treba da se uradi termoizolacija i mi skidamo skelu. Što se tiče vanjskih gabarita džamija će ugledati svjetlo dana".

Muftija Banjalučki Edhem Čamdžić kaže da i Islamska zajednica "raste" zajedno sa Ferhadijom u Banjaluci te da vjera u ljude nikada nije izgubljena. Ono što je najbitnije kaže Čamdžić je da je svake godine sve više vjernika: "Ovo nije ničiji hir da se obnavlja džamija ili da se gradi crkva ili sinagoga. To su potrebe ljudi raznih vjera. Ali sa njenom obnovom će se pokazati da mi nismo ovdje repa bez korjena, da mi ovdje nismo novorođenčad već da smo ovdje stoljećima".

Presuda na čekanju

Ferhadija se obnavlja sa 80 posto kamena kojim je građena prije više od četiri stoljeća. Bildbeschreibung: Interieur der Ferhadija Moschee in Banjaluka Foto: DW/ Emir Numanovic Dezember 2012, Banjaluka, Bosnien via: DW/ Mehmed Smajić, Bosnische Red.

Ferhadija se obnavlja sa 80 posto kamena kojim je građena prije više od četiri stoljeća.

Ferhadija je srušena 1993. godine u noći sa 6. na 7. maj u toku policijskog časa, što je i danas predmet polemika na sudu o umješanosti pojedinih ljudi u ovaj slučaj. Sud u Banjaluci je prije četiri godine donio je odluku po osnovu tužbe Islamske zajednice protiv grada Banjaluke za rušenje 16 vjerskih objekata tokom proteklog rata. Među tim objektima su i Ferhadija i Arnaudija, koje su srušene u razmaku od 15 minuta, a za koje je grad po tadašnjoj presudi trebao da isplati 32 odnosno 15 miliona maraka. Nakon žalbe Pravoranilaštva, Vrhovni sud je prošle godine odbacio tužbu, a Islamska zajednica najavila je podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije