1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

20 godina nakon zločina - Da li je Solingen zaboravljen?

20 godina nakon što su neonacisti podmetnuli požar u Solingenu, u kojem je izgorjelo pet Turkinja starosne dobi od 4 do 27 godina, u Njemačkoj se održava beskonačno mnogo skupova sa ciljem da se zločin ne zaboravi.

Ali, zar "Solingen" zaista nije potisnut i zaboravljen? Zar posramljujuća istraga nakon ubistva osam Turaka, jednog Grka i jedne Njemice za demokratsku i pravnu državu Njemačku nisu zapravo strašni rezultat potiskivanja opasnosti od neonacista u Njemačkoj.

Ko se dana još sjeća "ubice Turaka" iz Nuernberga (1982.), ko se sjeća pozadine najtežih ekstremnodesničarskih izgreda od okončanja 2. svjetskog rata u Hoyerswerdi 1991, ili podmetnutog požara u Möllnu (23.11.1992.), kada su izgorjele dvije turske djevojčice od 10 i 14 godina skupa sa svojom nanom (bakom).

Tu su i Vijetnamci, Afrikanci, Arapi i Amerikanci koji su dospjeli na metu neonacista i fašistoidnih izgrednika. I oni su se u najboljem slučaju prošli samo sa povredama. Mnogi su međutim završili sa smrtonosnim hicima, bivali pretučeni do smrti ili pak umirali pod misterioznim okolnostima u pritvorima.

Suzbiti desni ekstremizam

Njemačka ne može i ne smije zaboraviti vladavinu neonacista, Kristalnu noć kojom je počeo pogrom nad Jevrejima i konačno holokaust. Međunarodna zajednica, prije svega Izrael već će se pobrinuti da ne bude rupa u sjećanju. Nijemci isto tako ne mogu i ne smiju potisnuti Hoyerswerdu, Rostock, Mölln i Solingen. Oni su obavezni da djeluju kako se slika Jevreja kao neprijatelja ne bi sada zamijenila muslimanima, kako je to formulirao renomirani ekspert za antisemitizam Wolfgang Benz.

Obaveza je demokratske, pravne države da se brani protiv jačanja fašizma, prije svega zato što su počeci često bili ignorisani. Početkom osamdesetih godina statistika je - sa više od 1.500 kriminalnih akata godišnje, ukazivala da je stanje alarmantno. Pripadnici službi za zaštitu ustavnog poretka, policije i sigurnosnih službi, koji bi zbog istrage zločina koje je počinilo Nacionalsocijalističko podzemlje od srama trebali propasti u zemlju, još tada su govorili da se radi o tempiranim bombama, o ljudima koji su istog momenta spremni na nasilje.

Umjesto govora - djela

Skupovi, sjećanja i govori neće zaustaviti opasnost od novih napada. Puno je važnije da uslijede konkretne mjere. U to spada i da se Islamska konferencija, degradirana na skup koji služi borbi protiv terorizma, od toga oslobodi. Susret između religija i kultura na istoj ravni, koji još ne postoji, morao bi biti uspostavljen. To se može postići ako se u izbornoj kampanji bude pazilo da ne dolazi do pro i antiislamske igre riječi ili polarizirajućih debata o pravu na azil i useljavanje. Pod tepih se ne smije gurnuti ni jedan rasistički akt, bez obzira koliko se on činio bezazlen.

Baha Güngör

Baha Güngör, šef turskog programa DW

Jer svi mi, nezavisno od boje kože, imena ili vjere, sjedimo u istom brodu, u kojem nema mjesta za vjerske ekstremiste, ekstremne desničare ili ekstremne ljevičare. Ako se nešto ne poduzme, Njemačka će imati problem sa viđenjem sebe kao demokratske i pravne države, u kojoj za sve važe ista prava i ne smiju se jednostrano upraviti protiv useljenika i islama.

Autor: Baha Güngor
Odgovorni urednici: Jasmina Rose / Svetozar Savić