1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

20 godina nakon Dejtona - Mir i stagnacija

BiH je i 20 godina nakon Dejtona duboko podijeljena zemlja. Država je korumpirana a nepovjerenje ogromno. Gradonačelnik jednog malog grada ustao je protiv toga.

Obrenu Petroviću, gradonačelniku Doboja od 2002, pošlo je za rukom nešto što u ostatku zemlje izgleda skoro nemoguće i 20 godina nakon Dejtona koji je zemlju podijelio po religiozno-etničkoj granici. "Zajednički život različitih religioznih grupa u našoj zajednici je odličan. Ali, problemi se uvijek nekako uvedu spolja", razočarano govori Petrović i dodaje:

Bosnien Doboj Obren Petrovic Bürgermeister SCHLECHTE QUALITÄT

Obren Petrović

"Moja politka, koja zagovara dobar odnos i sa našim muslimanskim dijelom stanovništva nije dobrodošla, posebno ne u redovima SNSD-a, a predsjedniku partije, Miloradu Dodiku je upravo to trn u oku da mi svi ovdje sarađujemo. I zbog toga pokušavaju da poremete ravnotežu među građanima."

Karsten Dimel (Duemmel), šef sarajevskog ogranka Fondacije Konrad Adenauer, oprezan čovjek koji je u DDR-u bio borac za ljudska prava, nemilosrdno skicira situaciju u zemlji.

"Dejtonski sporazum je 11 mjeseci nakon potpisivanja ispunio svoj cilj i onda je morao, najkasnije u 12. mjesecu, da bude obnovljen."

A zbog toga što se to nije dogodilo "ovdje nema vizije, nema nade, ima samo vječitih blokada i zbog toga sve traje predugo", kaže Dimel i naglašava kako tome mora da se doda prevelika stopa nezaposlenosti.

Slaba privreda i slaba centralna država

Brojke mu daju za pravo. Ova zemlja, koja ima oko četiri miliona stanovnika, stagnira. Doduše prosječan privredni rast od dva procenta posljednjih godina na prvi pogled ne izgleda tako loše.

No, zbog strukturalnih problema to skoro da se ne održava na tržište rada. Nezpaoslenost mladih je preko 70 odsto, a međunarodni koncerni poput Dajmlera i RWE-a su posljednjih godina, iznervirani zbog korupcije, stopirali svoje investicione projekte.

Međutim, analize eskperata su još žešće kada se posmatra uloga "centralne države" koja u BiH naravno postoji - uprkos striktnoj podjeli na dva entieta. Sa izuzetkom spoljne i spoljnotrgovinske politike, njeni predstavnici skoro da nemaju pravo glasa. Jedini organ sa dalekosežnim ovlašćenjima u zemlji jeste Ustavni sud BiH. No, i njegove presude, kako kaže Dimel se u velikom dijelu ignorišu.

Duboko nepovjerenje i slabljenje državnih institucija odražavaju se i na psihičko stanje nacije. Šemsa Ahmetspahić već godinama radi sa traumatizovanim izbjeglicama. Iako je rat zvanično završen potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, ova psihologinja i danas u čitavom bosansko-hercegovačkom društvu vidi duboko usađene posljedice.

"Kao i u svakoj državi koja iza sebe ima užasan rat, primjetno je široko rasprotstranjena trauma kod velikog dijela stanovništva." Ahmetspahić se u svojoj svakodnevnoj praksi susreće s činjenicom koliko mnogo katastrofalna ekonomska situacija sve dodatno pogoršava. "Ljudi su jednostavno toliko nesigurni i jednostavno ne vide svjetlost na kraju tunela."

Flash-mob gegen Arbeitslosigkeit 23.11.2013 Mostar

Performans u Mostaru - mladi su širom BiH 2013. protestovali protiv beznadežne situacije i nezaposlenosti

Iz krize samo zajednički

U jednoj zemlji u kojoj državne institucije zbog nepotizma i korupcije više ne funkcionišu, moralo bi se nešto promijeniti. Erdin Kadunić iz humanitarne organizacije "Islamic relief" kaže da se država previše bavi samom sobom umjesto da ide naprijed. On gradonačelnika Doboja vidi kao izuzetak i svijetli primjer za čitavu zemlju. "On na neki način kaže: 'Ljudi, samo ovako možemo i nikako drugačije!'. "Mi u BiH ne možemo da živimo u podijeljenim svijetovima, sa jednim srpskim, jednim bošnjačkim i jednim hrvatskim svijetom", kaže Kadaunić. "Postoji samo jedan bosansko-hercegovački svijet. I njemu pripadaju sve etničke grupe."

Ovo je sigurno jedan uzvišen cilj. No, koliko je životna realnost u BiH još od njega daleko na kraju našeg sastanka, gradonačelnik Doboja Obren Petrović jasno kaže: "Tokom katastrofalnih poplava Banjaluka je u Doboju postavila generalnog opunomoćenika, a prvo što je uradio je bilo da zaustavi pomoć koja je stizala iz muslimanskih zajednica".