1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

20 godina Haškog tribunala

27. novembar 2013

U Sarajevu je upriličena konferencija povodom 20 godina rada Haškog suda. Predstavnici pravosuđa, udruženja žrtava i nevladinih organizacija razgovaraju o tome da li je Haški sud ispunio svoje ciljeve.

https://p.dw.com/p/1API3
agFoto: Getty Images

Analitičari smatraju da je Haški sud, uprkos greškama, ispunio svoju misiju. Navode da su pred lice pravde izvedeni osumnjičeni za najteže ratne zločine. Među njima su bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, gotovo kompletno ratno rukovodstvo Republike Srpske (RS) uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića te čelnici tzv. Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Uprkos tome, tribunal nije ispunio sva očekivanja preživjelih žrtava ratnih zločina. Kada Hotić iz udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ vjeruje da genocid i druge ratne zločine kakvi su počinjeni u BiH, posebno u Srebrenici, nisu mogli počiniti samo pojedinci.

„Još nisu procesuirane institucije koje su odgovorne za pokretanje rata i masovne ratne zločine. Pojedinci su saučesnici u tim događajima, ali oni nisu mogli sami povesti rat. Haški sud je samo djelimično dao rezultate“, kazala je za BH radio 1 Kada Hotić.

Različita mišljenja

Predstavnici udruženja žrtava iz BiH ne slažu s ocjenom predsjednika Haškog suda Theodora Merona da su dostignuća tribunala „impresivna“.

„On priča svoju životnu priču o tome kako su njegovi prošli u logoru. Šta je njega briga za nas? Mi smo jadni što smo došli ovdje“, kaže predsjednica „Udruženja žena žrtava rata“ RS-a Božica Živković–Rajilić.

„Neka dođe u Grabovicu da vidi o kakvom se zločinu radi. Od 1994. godine nijedno tijelo nismo pronašli“, rekao je predsjednik udruženja hrvatskih stradalnika „Grabovica 93“ Josip Drežnjak.

„Tribunal je cijelo vrijeme zapostavljao žrtve i svjedoke koji su se pojavljivali na suđenjima, a sve svoje kapacitete podredio je potrebama optuženih“, kaže predsjednik prijedorskog udruženja „Izvor“ Edin Ramulić.

Preživjele žrtve i porodice stradalih nisu zadovoljni radom Haškog suda
Preživjele žrtve i porodice stradalih nisu zadovoljni radom Haškog sudaFoto: DW/Samir Huseinovic

Zasluge Haškog suda

Srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević smatra da je oslobađajuća presuda generalu Anti Gotovini ugrozila kredibilitet tribunala u Srbiji, ali da se zasluga Haškog suda u procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije ne može osporiti.

„Najveća uloga Haškog tribunala je ta što je pokazao onima koji su bili na čelu zahuktalih mašinerija smrti, mislim na Miloševića, Tuđmana i Izetbegovića, da bi jednog dana mogli odgovorati za ono što su učinili“, kazao je Vukčević.

Glavni tužitelj BiH Goran Salihović smatra da je Haški sud za 20 godina uradio „ogroman posao“. „Tribunal je inicirao formiranje regionalnih sudova, odnosno tužiteljstava, tako da danas imamo veoma dobru saradnju u regiji“, rekao je Salihović.

Nasljeđe Haškog tribunala

Haški tribunal nije ispunio sva očekivanja žrtava, ali je njegovo naslijeđe od izuzetnog značaja. Predsjednica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže da sudske činjenice svima u regiji pomažu da shvate šta se dogodilo u ratovima devedestih godina. „Te činjenice pomažu u sprečavanju bilo kakvog pokušaja historijskog revizionizma ili manipulacije sa konkretnim događajima“, kaže Nataša Kandić.

Kada Hotić: Haški sud nije procesuirao institucije odgovorne za rat
Kada Hotić: Haški sud nije procesuirao institucije odgovorne za ratFoto: DW/Samir Huseinovic

No, predstavnici udruženja žrtava ne prihvataju sve činjenice o ratu utvrđene u Haškom sudu. Udruženja iz RS-a tvrde da je Haški sud „antisrpski“, jer „procesuira uglavnom Srbe“, dok su predstavnici hrvatskih udruženja nezadovoljni procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima.

Slaba tačka tribunala bilo je Haško tužiteljstvo koje je, prema ocjeni srbijanskih analitičara, povremeno djelovalo kao „političko tijelo“. Zamjerke na rad Tužiteljstva, posebno pod vodstvom Carle del Ponte, iznosili su i bošnjački te hrvatski zvaničnici.

Ipak, jedinstvena je ocjena da bez Haškog suda u regiji još ne bi bilo procesuiranja ratnih zločina i da bi šanse za međusobno pomirenje tada bile mnogo manje.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović