1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

16 miliona stanovnika Njemačke ima strano porijeklo

Savezni ured za statistiku je saopštio da u Njemačkoj živi 16 miliona osoba koje imaju strano porijeklo – znači svaka peta osoba. Ovo je jedna od tema kojom se bavi njemačka dnevna štampa.

„Broj stanovnika Njemačke je realtivno stabilan – oko 82 miliona. Međutim, iza ovih brojeva se kriju dramatične promjene. Broj osoba stranog porijekla je u kontinuiranom porastu“, piše list „Die Welt“.

„U izvještaju Saveznog ureda za statistiku se navodi da se 16 miliona ljudi od 1950. godine , otkad se bilježe podaci, doselilo u Njemačku, u Njemačkoj rođeno ili im jedan od roditelja ima strano porijeklo. U poređenju sa 2010. godinom, 2011. godine se broj osoba stranog porijekla povećao za 216.000. Njihov udio u ukupnom broju stanovništva se 2011. godine povećao za 19,5 posto - to znači svaki peti stanovnik Njemačke. Stanovnici Njemačke stranog porijekla uglavnom žive u porodicama sa velikim brojem članova. Rijetko žive sami. U prosjeku su mlađi (35,2 godine) u odnosu na stanovnike koji nemaju strano porijeklo (46,1 godina). 57,5 posto živi u klasičnim porodicama sa roditeljima i djecom. Kod Nijemaca koji nemaju strano porijeklo se radi o 37,2 posto“.

Učenje njemačkog jezika je veoma važno za brzu integraciju

Učenje njemačkog jezika je veoma važno za brzu integraciju

„Kao i ranije je primjetna razlika kada je riječ o obrazovanju. 14,1 posto osoba stranog porijekla nije završilo školu , a 40,6 posto je nekvalifikovano. Kod Nijemaca je bez ove biografije samo 1,8 posto, odosno 15,9 posto. Posljedica toga je da su osobe stranog porijekla češće nezaposlene nego stanovnici Njemačke bez stranog porijekla. Oni često rade slabo plaćene poslove. Međutim, u izvještaju Saveznog ureda za statistiku se mogu pročitati i pozitivni trendovi. Broj maturanata stranog porijekla se znatno povećao – 4,4 posto u odnosu na Nijemce bez stranog porijekla (3,4 posto). Klaus Bade, ekspert za migraciona pitanja, kaže da su ovi podaci jasan dokaz napretka integracije osoba koje imaju strano porijeklo. Međutim, djeca stranog porijekla još uvijek imaju lošu polaznu osnovu. Često moraju uložiti više energije u borbu kako bi izašli iz njihovog miljea i ušli u drugi socijalni stalež“, piše pored ostalog list „Die Welt“.

Važnost učenja njemačkog jezika

List „Süddeutsche Zeitung“ navodi da u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj skoro tri četvrtine od blizu 2,5 miliona migranata je porijeklom iz evropskih zemalja. Zahtjeve za državljanstvo najčešće podnose Turci, nakon njih slijede Rumuni i Rusi.

List „Zeit-Online“ je objavio tekst u kojem se osvrće na kurseve njemačkog jezika za migrante. „Prošle godine je 96.000 osoba prisustvovalo kursevima njemačkog jezika i integracije. Ovi kursevi su koštali 218 miliona eura. Država je 2006. godine u ovakve i slične kurseve investirala 141 milion eura. Međutim, integracioni kursevi odavno ne dopiru do ušiju svih koji su se doselili u Njemačku ili to žele. Međutim, nemaju svi pravo na integracioni kurs. Primjer su Španci. Oni mogu pohađati te kurseve samo ako se pokaže da su neophodni. Znatan je broj onih koji imaju dozvolu boravka u Njemačkoj u trajanju od 90 dana. Oni također pohađaju kurseve njemačkog jezika, jer nikada se ne zna gdje i kada im može zatrebati“, piše „Zeit-Online“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić