16 godina nezavisnosti Hrvatske

Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije kojom se Hvratska obavezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Evropske zajednice, koja je tražila da se jugoslovenska kriza pokuša riješiti mirnim putem. Hrvatska, u kojoj je rat završen prije više od 10 godinina, danas je prozapadno orijentisana zemlja koja još tokom ovog desetljeća želi postati članicom EU. U tome su joj šanse veoma dobre. Približavanje Hrvatske EU je dugo vremena otežavala saradnja sa haškim tribunalom. Ta prepreka je uklonjena i glavna haška tružiteljica Karla del Ponte kaže: «Moja procjena je pozitivna. Mogu potvrditi da Hrvatska sa nama u potpunosti sarađuje».

Hrvatski predsjednik Ivo Sanader samouvjereno nastavlja: «EU treba Hrvatsku kao skorašnjeg potpunog člana. U okviru cjelokupne vanjske i sigurnosne politike EU, Hrvatska već danas u funkciji kandidata za članstvo obavlja zadatke. Hrvatska djeluje kao odlučujući filter stabilnosti i kao evropski most u jugoistočnoj Evropi što je ustvari u interesu cjelokupne EU».

Kako ustvari danas žive građani Hrvatske? Turizam je u procvatu i najjača je privredna grana. Neto lični dohodak je u prosjeku oko 610 eura, a stopa privrednog razvoja u protekloj godini je iznosila 4,8 odsto. Hrvatska se i dalje bori sa visokim brojem nezaposlenih i inflacijom. U Hrvatskoj je trenutno 16 odsto stanovništva nezaposleno, a inflacija je 3,2 %. Iako hrvatski političari tvrde da je situacija u zemlji bolja nego u mnoogim novim zemljama članicama EU, iz Brisela i dalje stiže kritika na račun hrvatskog pravosuđa i masovne korupcije. Danas, 16 godina nakon nezavisnosti Hrvatske, ovo su bez sumnje dvije najveće prepreke na putu Hrvatske ka modernoj Evropi i njenim institucijama i blagostanju.