1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

15.O2.1867. – Premijerna izvedba valcera "Na lijepom plavom Dunavu"

Prije nekoliko dana, tačnije 15. Februara 1867. navršilo se punih 140 godina kada je prvi put izveden valcer "Na lijepom plavom Dunavu".

I uvijek kada se završi zvanični dio novogodišnjeg koncerta bečkih filharmoničara, medju prisutnom publikom se po pravilu osjeti posebno uzbudjenje i žamor, jer tada gotovo svi znaju šta će potom doći na red. To su najprije jedno ili dva dijela koja su dirigent i orkestar pripremili za tu prigodu. I onda nakon toga počinje: Predposljednji komad tako što je publika pozvala orkestar na bis. Čuju se violine koje podrhtavaju, više i tiše u A-duru, i onda već nakon prvih tonova gudačkog instrumenta publika počinje da aplaudira. Tada svako zna šta dolazi, više nema iznenadjenja. Svake godine ista dva komada za kraj, kao posljednji onaj kada publika udarajući dlanom u dlan ritmički sudjeluje u izvedbi Radetzky-marša, bitte sehr, i prije toga Dunavski valcer.

Reporter koji za televizijske gledatelje i slušatelja radija širom svijeta prati novogodišnji koncert, obično tom prilikom kaže da će i ovaj put, kao i svake godine biti izveden Straußov valcer "Na lijepom plavom Dunavu" koji se zapravo potajno smatra nacionalnom himnom Austrije...

15.Februara 1867. ovaj valcer je izveden prvi put i to na jednom pokladnom balu u bečkoj dvorani Dianabad. U Austriji se valcer “Na lijepom plavom Dunavu” u skraćenoj i manje kičastoj varijanti jednostavno zove “Dunavski valcer” ili možda poetski prevedeno kao “Valcer sa Dunava”. Njegovu prvu izvedbu tom prilikom nije predvodio kompozitor Johann Strauß, jer je on to veče imao nastup na carskom dvoru, dakle imao je termin koji se ne odkazuje zbog jednog pokladnog bala. Tako je direktoru hora bečkog muškog pjevačkog zbora, Rudolfu Weinwurmu, pripala čast da kao prvi dirigira “Dunavskim valcerom”. Orkestar su sačinjavali predstavnici kapele pješadijske regimente broj 42, pod imenom “Georg peti, Kralj Hanovera”, koja je u to vrijeme bila stacionirana u Beču.

Inače za termin njegove prve izvedbe na izvjestan način je odgovoran i pruski premijer Otto von Bismarck. Naime Johan Strauß koji je u to vrijeme bio patriotski raspoložen, nije želio da za vrijeme prusko-austrijskog rata kojeg je izprovocirao upravo Bismarck, piše nekakvu vedriju muziku. I to posebno nakon poraza u Königgrätzu. Tako da je i nalog za komponiranje kojeg je izdao bečki muški pjevački zbor, morao da čeka do ljeta 1866. godine. U nalogu je stajalo da bi trebala da se napravi kompozicija za jedan koncertni valcer. Strauß je počeo sa komponiranjem tek nakon potpisivanja primirja, 3. Oktobra 1866. tako da je prvo izvodjenje ”Dunavskog valcera” praktično bilo moguće tek u narednoj sezoni balova.

No nešto što je često bilo podvrgnuto brojnim iriticajima je pitanje, ko je zapravo komponirao taj valcer...Johann Strauß, to je sasvim jasno, ali ne otac. On je doduše napisao mnogo valcera i prije svega posljednji komad svakog novogodišnjeg koncerta koji se zove Radetzky-marš...ali ”Dunavski valcer” pripada njegovom sinu Johannu, kako mnogi kažu ”kralju valcera”, mada se neki muzičari zaklinju da taj vječni šlager ustvari i nije najbolji valcer kojeg je napisao Straußov sin. Svako naravno ima svog favorita, tako da ništa ne škodi ako se jednom čuju naprimjer i ”Ruže sa Juga” ili ”Glasovi proljeća” odnosno ”Život umjetnika” itd...

Takodjer nije za prećutati ni to da upravo ”Valcer sa Dunava” ima službene obožavatelje. Richard Wagner se divio posebno uvodu u ovaj valcer dok je Johannes Brahms svojedobno kazao, kako je jednom glavnu temu ovog valcera zabilježio na jednoj salveti te ispod toga napisao ”Nažalost, ne pripada meni”...

Od svoje veoma uspješne prve izvedbe 15. Februara 1867. ovaj valcer takoreći više nikada nije nestao sa koncertnih programa a novogodišnji koncert bez njega je sasvim nezamisliv. Samo je nepobitni dokaz da je ”Dunavski valcer” zapravo potajna austrijska nacionalna himna, pomalo nejasno formuliran. Jer ustavri on i jeste himna. Ruku na srce ko poznaje zvaničnu austrijsku himnu ? Možete li je kratko odzviždati ili poznajete li barem neki dio teksta ? Hmmm...Vidite. Ali ovu muziku poznaje svako te isto tako svako zna iz koje zemlje ona dolazi...