EU želi da uvede taksu na prelazak granica

Elektronsku kontrolu onih koji ulaze u zemlju, a kojima nije potrebna viza, Australija ima odavno, a SAD od 2007. Sada bi ovaj sistem željela da uvede i Evropska unija, kako bi se bolje kontrolisalo ko zapravo ulazi i izlazi iz Unije. Elektronsko prijavljivanje u SAD se zove 'ESTA', a u EU bi trebalo da se zove 'Etias' (European Travel Information and Authorisation System). U jednoj 'studiji o izvodljivosti' Evropska komisija sada provjerava kako bi se to moglo sprovesti na stotinama aerodroma i graničnih prelaza. A krajem godine bi to trebalo da se pretoči u zakone.

Minisitri unutrašnjih poslova EU su prošle godine, nakon terorističkih napada u Parizu, ponovili svoje zahtjeve za uvođenje elektronske kontrole. Ovaj sistem, koji bi trebalo da zatvori poznate rupe u sigurnosnim sistemima, bio je odavno planiran. Slično kao i kod sistema Sjedinjenih Država: oni koji ulaze na teritoriju EU, a kojima nije potrebna viza za Šengenski prostor, trebalo bi da se registruju u internetu. Za to će biti određena taksa, kao i u SAD, koja bi prema riječima službenika Unije trebalo da iznosi između 13 i 50 eura. To bi u evropske kase, s obzirom na 30 miliona onih koji dnevno ulaze na teritoriju EU, a koji ne potiču iz zemalja Unije, slilo između 390 miliona i 1,5, milijardi eura.

Taksa i za Britance?

No, broj onih kojima nije potrebna viza, a koji ipak moraju da plate 'ulaznicu', mogao bi se narednih godina povećati. Milioni Britanaca koji bi nakon Brexita dolazili u EU na odmor ili obavljali poslovna putovanja morali bi da se registruju u 'Etiasu'. Takođe i oni koji dolaze iz Ukrajine i Turske, ukoliko im EU dozvoli ulazak na svoje teritorije bez vize. Kamino Mortera-Martinez iz briselske Think-Thank organizacije 'Centar za ervopske reforme' je za Gardijan izjavio: "To bi naštetilo britanskom biznisu."

Kompleksan kontrolni sistem

„Etias" je kamen temeljac jedne sveobuhvatne inicijative Evropske komisije da se vanjska granica osigura od terorističkih napada i nekontrolisanog priliva migranata kao što je bio slučaj prošle godine. Osnova osiguranja granica bi trebao biti sistem koji bi obuhvatao sve informacije o osobama koje ulaze i izlaze sa prostora EU, a nisu iz zemalja članica EU. Mreža „EES" bi trebala biti uspostavljena do kraja ove godine. Trenutno se radi na tehničkim pojedinostima.

Od 2020. godine bi u bazu podataka bili pohranjeni svi podaci o osobama koje ulaze i izlaze sa prostora EU. Tom prilikom će istovremeno biti i provjerena valjanost ličnog dokumenta i vize. Također će na taj način u tzv. „Šengenskom informacionom sistemu" (SIS) biti i provjereno da li je za nekom osobom raspisana potjernica. Dosadašnja praksa postojanja brojnih paralelnih baza podataka će na taj način biti okončana, izjavio je u Strazburu, evropski komesar Dimitris Avramopulos.

Stručnjaci za sigurnost u Evropskoj komisiji ukazuju na to da, prema dosadašnjim šengenskim pravilima, uopšte nema sistematskog obuhvatanja informacija o ulasku i izlasku iz EU osoba iz tzv. trećih zemalja. Jedan evropski diplomata kaže da se na granicama samo provjeravaju ispravnost pasoša i viza . Poređenja sa tzv. „Viza-informativnim sistemom" i „Šengenskim informativnim sistemom" obavljaju se samo metodom slučajnog odabira.

Izuzetak: građani iz zemalja EU ne bi bili obuhvaćeni

Nakon prošlogodišnjih terorističkih napada u Francuskoj, francuski i njemački ministar unutrašnjih poslova su se u decembru 2015. založili za sistematsku kontrolu i građana zemalja članica EU. Onaj ko posjeduje ličnu kartu  zemlje članice EU, do sada je uz običnu kontrolu tog dokumenta i bez bilo kakvog registrovanja mogao preći vanjsku granicu. Tako naprimjer nije bilo moguće saznati koliko puta su džihadisti sa evropskim pasošima napuštali EU u pravcu Sirije i u nju se vraćali. Ti propusti ubuduće se ne bi smjeli događati.

Te namjere je ipak teško sprovesti. Na osnovu važećih šengenskih pravila, sistematsko prikupljanje informacija i provjera građana iz zemalja EU je strogo zabranjeno. Osim toga, državljani EU će na odabranim graničnim prelazima prolaziti kroz automastku kontrolu prilikom čega će biti očitani podaci sa njihovog biometrijskog pasoša i ti podaci upoređeni sa njihovim licem. Ti podaci, za razliku od državljana „trećih zemalja", neće biti čuvani u bazi podataka.

Ipak, proći će najmanje četiri godine dok novi sistem ne počne sa radom i dok budu uvezani skeneri sa bazama podataka. „Potrebna nam je tješnja saradnja između država članica i EU", kaže podpredsjednik Evropske komisije, Frans Timmerman i dodaje: „U mobilnom svijetu nemamo druge šanse za postizanje veće sigurnosti. U dokumentu Evropske komisije se još nalazi i napomena da nove granične kontrole, skeneri i procesi prijavljivanja trebaju imati „zastrašujuće djejstvo" na one koji ilegalno žele da uđu na teritoriju EU.