1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

120.000 ljudi na razdaljini od 120 km

Osim zahtjeva Grčke za dobijanjem finansijske pomoći, pažnja njemačkih komentatora u ponedjeljak, 26.04., također je usmjerena i na masovne proteste protiv upotrebe atomske energije do kojih je došlo u subotu, 24.04.

Sudionici anti-atomskih demonstracija u Njemačkoj

Sudionici anti-atomskih demonstracija u Njemačkoj

List „Münchener Merkur“ o zahtjevu Grčke za aktiviranjem mehanizma za finansijsku pomoć eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda piše:

Simbolična slika: Neophodna finansijska šprica i turisti ispred Akropolisa

Simbolična slika: Neophodna finansijska šprica i turisti ispred Akropolisa

„Takvu propast Grčka nije doživjela još od 1453., od pada Konstantinopolja i 377-godišnje vladavine Otomanske imperije. Zemlja Aristotela i Perikla postala je bolna tačka Evrope. Proći će još decenije dok se Grčka ne oporavi. Da je Evropa ozbiljno razmišljala o Grčkoj, tada je trebala da je pusti da propadne, izbaci iz eurozone i oprosti joj dio dugova. No, do toga neće doći, jer su u igri brojni interesi. Evropljani brinu o svom euru, velike banke žele da vrate svoje kredite, a do grla zadužena Amerika strahuje zbog talasa špekulacija koji bi se na kraju mogao okrenuti protiv dolara“, zaključuje list „Münchener Merkur“.

Povratak anti-atomskog pokreta

Protesti ispred atomske elektrane u Brokdorfu

Protesti ispred atomske elektrane u Brokdorfu

U Njemačkoj su u subotu (24.04) održane masovne demonstracije protiv dalje upotrebe atomske energije.

List „Flensburger Tageblatt“ o dugačkoj koloni ljudi, koja se formirala na razdaljini između dvije atomske elektrane - u Krümmelu i u Brunsbüttelu - na sjeveru Njemačke, piše:

„120.000 ljudi na dužini od 120 kilometara: Sama ta činjenica na upečatljiv način svjedoči o tome da se anti-atomski pokret u Njemačkoj ponovo vratio na scenu. Lanac ljudi, koji je formiran između dva reaktora na rijeci Elbi, bio je snažan signal. Njemačku vladu bi zbog toga mogla dočekati „vruća“ jesen ukoliko se ona odluči da u cjelosti provede planove o produženju predviđenog roka za izlazak iz upotrebe atomske energije. Politički proračun o tome da se sve više govori o ekološkoj struji, a istovremeno i dalje živi u sjeni atomske energije, više ne može proći. Onaj ko se i dalje bude oslanjao na atomske energetske izvore, moraće konačno da odgovori na pitanje kako da se sigurno i trajno odloži atomski otpad“, piše njemački list „Flensburger Tageblatt“.

Černobil kao primjer

Mnoga područja černobilske zone su ostala opustošena

Mnoga područja černobilske zone su ostala opustošena

Novine „Fränkische Tag“ podsjećaju na nuklearnu katastrofu u Černobilu do koje je došlo na današnji dan, 26. aprila 1986., dakle, prije 24 godine.

List piše: „Atomska energija u Njemačkoj na duži period nema više nikakvih šansi. Međutim, na pitanje da li bi takvu vrstu energije trebalo koristiti još deset godina duže ili kraće, mora se odgovoriti ne sa emocijama nego sa više racionalnosti. Mnoge atomske elektrane u Njemačkoj su znatno sigurnije nego na drugim mjestima. Koristiti energiju nekih drugih atomskih elektrana izvan Njemačke, u slučaju da Njemačka više ne može da podmiri vlastite potrebe, bila bi velika greška. Najbolji primjer za to je katastrofa u Černobilu“, navodi list „Fränkische Tag“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednica: Zorica Ilić