12 godina nakon parafiranja Daytonskog sporazuma, BiH u najvećoj krizi

Dvanaest godina nakon parafiranja mirovnog sporazuma u bazi Wright-Patterson u Daytonu, u BiH opet postoji strah od novih konflikata, konačnog raspada zemlje, pa i rata. Vojni analitičar Neven Kazazović čvrsto vjeruje da je novi rat isključen:

„ Što se tiče neke vojne nestabilnosti, ona zapravo ne postoji. Ovdje ima mnogo vojno-sigurnosnih osigurača koji su u stanju da to spriječe“.

Da li se BiH sada nalazi u fazi, za koju su njeni protivnici mislili da se neizbježno mora dogoditi ? U fazi dubokih podjela, potpune blokade zajedničkih institucija i straha od raspada ? Mnogi iza sadašnje krize vide ruku Srbije, drugi, Rusije Vladimira Putina. Čak i Richard Holbrooke, arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma, vjeruje da Rusija potiče Srbe u BiH na otcjepljenje. BiH je, očigledno, 12 godina nakon Daytona postala jedan od uloga u velikoj globalnoj igri, svakako ne najvažniji, ali zgodan za velike zemlje da pokažu kako, recimo, nezavisnost Kosova, može imati vrlo neprijatne posljedice i po neke druge. Može biti utješno što postoje čvrsti osigurači, poput EUFOR-a ili NATO-a, koji sprečavaju najgori scenario u BiH, pa analitičar Neven Kazazović zaključuje:

„Ovo je politička kriza. Ona će se rješavati političkim sredstvima, ali to očigledno, neće ići tako brzo“...

A kako se bosansko-hercegovački lideri danas odnose prema Daytonu, osim što su zemlju uveli u najgoru političku krizu nakon rata? U Republici Srpskoj, danas je praznik, povodom parafiranja mirovnog sporazuma koji je potvrdio, kako vjeruju mnogi u Banja Luci, državnost tog entiteta. U Sarajevu, pet dana prije praznika državnosti BiH, održava se prijem, vjerovatno, kako bi neke poruke iz glavnog grada bile glasnije od onih iz Banja Luke. Poput one Harisa Silajdžića, da je državnost BiH znatno duža od kratkih dvanaest godina nakon parafiranja Daytonskog sporazuma i da oni koji je stavljaju pod znak pitanja vode unaprijed izgubljenu bitku.