1.000 svjedočenja ratne žalosti
Žene koje su pobjegle od ratova u bivšoj Jugoslaviji na platnene su maramice vezle podatke o mrtvima koje su iza sebe ostavile. Četvrt stoljeća nakon rata njihovi radovi su izloženi u jednom berlinskom muzeju.
Tugovanje uz iglu za šivenje
Izbjegle žene iz Bosne i Hercegovine su na platnene maramice vezle podatke njihovih ubijenih članova obitelji. Te tkanine su sašivene u jedan valjak sjećanja i sada su izložene u berlinskom Muzeju europskih kultura. Naslov izložbe: 1.000 maramica protiv zaborava.
Kobni krajolici
Krajolik kao s fotografija s bezbrižnog odmora. Fotografije berlinskog fotografa Nine Pušije koji potječe iz Bosne i Hercegovine uvode u izložbu u Berlinu. Tekst ispod ove fotografije signalizira da se kod ovog jezera nalazila linija fronte između sukobljenih strana u ratu u toj zemlji.
Ratne strahote u jugoistočnoj Europi
Na deset različitih jezika su neke od žena koje su pobjegle od rata na Balkanu vezle i komentare na šareno obojene rupčiće. Umjetnica Anna S. Brägger je imala ideju da se pojedinačne maramice sašije u transparente koji bi prekrili zidove.
Spokojni mir nakon oluje
U Višegradu, gradu koji je literarno postao poznat zbog Andrićevog romana "Na Drini ćuprija", prije rata 90-ih godina je živjelo više od 16.000 Bošnjaka. U ratu je taj grad privukao negativnu pozornost zbog masovnih silovanja, protjerivanja i smaknuća. Danas u Višegradu i okolici živi tek mali broj Bošnjaka.
Žalost petkom
Petkom su se izbjegle žene okupljale u prostorijama berlinskog udruženja "südost Europa Kultur e.V." (slob. prijevod: Kultura jugoistočne Europe) kako bi sudjelovale u terapijskim sesijama. Tom prilikom su vezle svoje "maramice protiv zaborava" - platneni spomenik na sjećanje na krvavi rat.
1.000 svjedočenja žalosti
Transparenti napravljeni od 1.000 "maramica protiv zaborava" prekrivaju zidove berlinskog Muzeja europskih kultura. Kustosica Beate Weis s tom izložbom, međutim, ne želi stati ni na čiju sukobljenu stranu u bivšoj Jugoslaviji. "Žrtava i počinitelja je bilo na svim stranama", kaže ona.
Trava zaborava
I ova fotografija berlinskog fotografa Nihada Nine Pušije prikazuje jedan "koban" krajolik. Ispod ovih uzvisina zaraslih travom se nalaze ostaci radnog i koncentracijskog logora Jasenovac. Za vrijeme Drugog svjetskog rata je hrvatski ustaški pokret ovdje zatvarao Židove, Rome, Srbe i protivnike režima. Mnogi zatvorenici su tada ubijeni.
Zaboraviti - ne, ali oprostiti - da
"Bez oprosta", kaže fotograf Pušija", "nije moguć zajednički život." Među bošnjačkim, srpskim i hrvatskim žrtvama ratova u bivšoj Jugoslaviji bi izložba "1.000 maramica protiv zaborava" mogla izazvati potrebu za diskusijom. Izložba u Muzeju europskih kultura u Berlinu se može posjetiti još do 25. lipnja 2017. godine.