1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

100. godina Tel Aviva

Izraelski grad Tel Aviv slavi veliki jubilej - svoj 100. rođendan. Za razliku od Jeruzalema, grada molitve, koji je "star" već 5.000 godina, Tel Aviv je grad mladih - i grad čiji žitelji uživaju u životu.

default

Tel Aviv

Drugi po veličini izraelski grad posve se razlikuje od ostatka zemlje, u kojoj je gotovo svaki kamen star više od 5.000 godina. Tel Aviv je mlad, zapadnjački, bučan i opušten grad. Metropola je utemeljena 11. travnja 1909. godine i danas je taj grad na obali Sredozemnog mora jedna od najatraktivnijih destinacija za sve ljude željne zabave, prava "Meka" za nekonvencionalne osobe.

I Napoleon je bio navratio u susjedstvo

Israel der Strand von Tel Aviv

Povijest Tel Aviva je počela u Yafou, arapskoj četvrti na jugu današnje metropole. U posljednjih pet tisuća godina tamo su se Egipćani, Rimljani i turski sultani borili za prevlast nad tim krajem. Jednom zgodom tamo je čak navratio i Napoleon. A kada je krajem 19. stoljeća u Europi počeo progon Židova, mnogi od njih su se uputili upravo prema Yafou. Malo-pomalo u grad je stiglo toliko puno novih žitelja da je Yafo počeo pucati po šavovima. Židovi su zbog toga počeli napuštati Yafo, kako bi u okolici tog grada utemeljili svoja naselja. Jedno od prvih se zvalo Neve Tzedekc ("Oaza pravednosti"). A točno prije 100 godina, 11. travnja 1909., 66 židovskih obitelji "preselilo" se još nekoliko stotina metara dalje od Nevea, i na samoj obali Sredozemnog mora utemeljili su Tel Aviv. Turistička voditeljica Shlomit Gross kaže kako su doseljenici grad podigli uz pomoć morskih školjki: "Na školjkama su ispisivali brojeve parcela koje su bile podijeljene doseljenicima. Naravno da je i tada bilo boljih i lošijih lokacija, to je bilo nešto poput lutrije..."

No, zašto su oni novo naselje nazvali upravo Tel Aviv? Na hrvatskom to znači "proljetni brijeg", a na hebrejskom je to i naslov romana Theodora Herzela koji u prijevodu zvuči "Stara-nova zemlja". Herzel je pred svojim očima već tada imao viziju većinski židovskog grada u tadašnoj Palestini. Shlomit Gross kaže kako joj je uvijek žao kada turisti koji dođu u Izrael automatski žele posjetiti Jeruzalem, Haigu ili jezero Genezaret. Tel Aviv ima imidž male, neugledne sestre "svetog Jeruzalema", a to nije pravedno, smatra Shlomit. Tel Aviv je danas, kaže ona, poput muzeja pod vedrim nebom.

Stadt Tel Aviv in Israel

Tel Aviv je grad s najvećim udjelom građevina (čak oko 4.000 zgrada i kuća) napravljenih u stilu Bauhausa - umjetničkog i arhitektonskog stila koji je 1919. utemeljen u njemačkom Weimaru. "Bauhaus su ovamo donijeli Židovi koji su pobjegli iz Njemačke nakon dolaska Hitlera na vlast 1933.", pojašnjava Shlomit.

Grad Bauhausa

No, u Tel Avivu se naslijeđe Bauhausa počelo više cijeniti tek 2003., kada je UNESCO Bauhaus građevine iz izraelske metropole proglasio svjetskom kulturnom baštinom. Sve više kuća se renovira, boji u bijelo...a turisti koji se odluče na obilazak grada iznenađeni su kada u Tel Avivu otkriju najveće Bauhaus naselje na Zemlji.

Tel Aviv je posve drugačiji od ostatka zemlje. Kada je početkom ove godine izbio rat u Pojasu Gaze, u Tel Avivu se rat nije mogao osjetiti. O ulozi koju Tel Aviv ima u suvremenom Izraelu, građani 100-godišnjaka danas u šali kažu kako se u Jeruzalemu moli, u Haifi zarađuje novac, a u Tel Avivu - fešta. "Ovdje religija i politika ne igraju značajniju ulogu, mi živimo ovdje i sada. Mi idemo na plažu i posjećujemo zabave. Ovdje se živi!" - tako Doron Ozer opisuje svoj rodni grad. U Tel Avivu židovski i arapski homoseksualci zajedno paradiraju ulicama grada, Kinezi prodaju svinjetinu i na Sabat, a ljudi hodočaste samo u dizajnerske butike. Žitelji Jeruzalema često znaju kritizirati "grešnike" s obale Sredozemlja. Između dva grada autom se vozi samo sat vremena, a ipak se čini kako je Tel Avivu bliži Mjesec nego Jeruzalem. "U Jeruzalemu je svaki kamen star 5.000 godina i tamo će se ljudi i u idućih 10.000 godina svađati oko tog kamenja...ja si ne mogu ni zamisliti takav život", kaže Ozer.

Autor: Ina Rottscheidt/S. Matić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić