1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

100 dana govora o slobodi

Prije 100 dana je raniji istočnonjemački sveštenik i borac za ljudska prava Joachim Gauck stupio na dužnost njemačkog predsjednika. Neki hvale njegov dosadašnji rad a neki ga kude. Zašto?

Joachim Gauck se kao borac za ljudska prava u bivšem DDR-u borio za slobodu. Otuda ne čudi što ovaj 72-godišnji evangelistički sveštenik iz Rostoka i danas stalno govori o sreći koju donosi život u slobodi, ali i odgovornosti koja iz toga proističe. Građani Njemačke to znaju da cijene. Ispitivanje javnog mnenja koje je za magazin "Stern" uradila agencija Forsa govori da je 78 posto građana Njemačke za sada zadovoljno sa svojim predsjednikom, od toga 26% i više nego zadovoljno. Samo devet posto smatra da ih on ne predstavlja kako treba.

Odlučujuću ulogu u izboru Gaucka za predsjednika imali su liberali (FDP), stranka koja čini vladajuću koaliciju sa demohrišćanima Angele Merkel. Oni su kancelarku, stavivši se na stranu opozicije, bukvalno prisilili da prihvati nominaciju Gaucka za predsjednika. "Nijedne sekunde nismo sumnjali u našu odluku. Predsjednik je odaslao važne signale. Ja osobno jako se radujem što je odmah posjetio Poljsku, našeg najvažnijeg susjeda na istoku Evrope",  kaže političar FDP-a Jörg van Essen. Gauckovo odlučno opredjeljenje za slobodu naravno oduševljava upravo liberale, koji sebe vide kao slobodarsku partiju.

Albrecht Müller smatra da je Gauck pogrešni predsjednik

Albrecht Müller smatra da je Gauck "pogrešni predsjednik"

No publicista Albrecht Müller, autor knjige "Pogrešni predsjednik", ima posve drugo mišljenje. On smatra da se Gauck do sada brinuo samo za slobodu boljestojećih ali ne i onih koji malo zarađuju. "Šta je sloboda za mlade ljude koji u nedjelju uveče iz Mecklenburg-Vorpommerna odlaze u Minhen na posao i vraćaju se u petak uveče", pita se Müller, bivši šef ureda legendarnog kancelara Willyija Brandta.

Pohvale za nastupe u inostranstvu

Ako je Gauck djelimično kritikovan za ono što radi u Njemačkoj,  za svoje nastupa u inostranstvu, dobio je samo pohvale, bilo da se radilo o Poljskoj, Belgiji, Nizozemskoj ili Izraelu. "Predsjednik je pokazao veliki stepen senzibilnosti tokom posjete Izraelu i palestinskim područjima i pridobio je mnogo novih prijatelja za Njemačku", smatra liberal Jörg van Essen.

Tokom posjete Evropskoj Uniji Gauck je pozvao Njemačku da se "odvaži na više Evrope". Ali on je istovremeno udovoljio zahtjevu Ustavnog suda da pomjeri stavljanje svog potpisa na zakon o spasu eura i stalnom paketu spasa ESM-u, sa kojim se konačno usaglasila vlada i opozicija. Sudu je potrebno malo vremena da preispita žalbe iz redova Lijeve stranke, rečeno je u objašnjenju. To dovodi u pitanje dogovor šefova vlada i država EU o stupanjeu na snagu ESM-a  1. jula.

Njemački predsjednik Gauck u Israelu

Njemački predsjednik Gauck u Israelu

Gauckov kritičar, publicista Albrecht Müller smatra da je sada vrijeme da predsjednik korigira svoje stavove. Za prezadužene zemlje eura njegovi hvalospjevi o slobodi zvuče paput farse, smatra Müller i dodaje: "Postoje ljudi koji se raduju kada mladi obrazovani Grci dolaze u Njemačku i kao gastarbajteri mole za posao. To je takav pad morala, o tome se mora izjasniti njemački predsjednik."

Za rat ili protiv njega?

Gauck je međutim pokrenuo debatu o misijama Bundeswehra u inostranstvu, od Afganistana preko Roga Afrike do Kosova označivši ih kao "stub njemačke slobode ". U govoru održanom na Vojnoj akademiji Bundeswehra na Kosovu, on je rekao da je za društvo koje po svaku cijenu teži sreći teško podnijeti da se ponovo govori o palim njemačkim vojnicima. To je za socijaldemokratu Albrechta Müllera nepodnošljiva provokacija. "Umjesto da poziva na vojne misije, obaveza predsjednika je da radi na pomirenju, razumijevanju među narodima i odustajanju od upotrebe sile", smatra Gauckov kritičar Albrecht Müller.

Liberal Jörg van Essen smatra međutim da je predsjednik Gauck s pravom stavio do znanja da je Bundeswehr obavezan da ispounjava svoje obaveze širom svijeta,  a u to spada i vojna intervencija, alu u skladu sa međunarodnim pravom i pod mandatom UN-a.

Autori: Richard Fuchs/Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina