1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

10 pitanja i 10 odgovora o Sjevernoj Koreji

Provokacije ne prestaju. Broj nuklearnih proba je u porastu. Zabrinutost u vezi sa Sjevernom Korejom je velika, ali situacija nije uvijek najjasnija. U nastavku najvažnije činjenice o ovoj zemlji.

Posljednja komunistička diktatura na svijetu trenutno je u središtu interesa svjetske politike. Sjeverna Koreja je gornji, sjeverni dio korejskog poluostrva koji graniči sa Kinom, a nekoliko kilometara granice dijeli i sa Rusijom. Njena donja granica definira se kao „demilitarizovana zona". Još od Korejskog rata 50ih godina prošlog vijeka, oko 250 kilometara duga i oko četiri kilometra široka linija granice razdvaja dvije zemlje – Sjevenu i Južnu Koreju.

Kakve veze ima Korejski rat sa aktualnim konfliktom?

Korejski rat od 1950. do 1953. je još prisutan u kolektivnoj svijesti Sjevernokorejaca, jer se sve čini da se to sjećanje održi. Propaganda Sjeverne Koreje protiv Sjedinjenih Američkih država je veoma djelotvorna, jer su savezničke sile Korejski rat vodile bez imalo obzira prema civilima. U samo tri godine rata, Sjedinjene Američke Države su kontinuirano bombardovale Sjevernu Koreju, pri čemu je stradala petina stanovništva. Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga, američki general Doughlas MacArthur, tada je čak predlagao "bombašku akciju" koja bi se sastojala od bacanja „30 do 50" atomskih bombi, no tadašnjem predsjedniku Dwight D. Eisenhoweru se to činilo isuviše drastičnim. Ljudi i danas osjećaju posljedice rata, jer on nikada nije završen. Prekid vatre prije 64 godine samo je zamrznuo sukob. Oko 30.000 američkih vojnika u Južnoj Koreji i njihove redovne vojne vježbe sa južnokorejskim trupama, u izoliranoj zemlji stalno stvaraju osjećaj neprekidne prijetnje.

Kako je u Sjevernoj Koreji običnim građanima?

Radnici u Sjevernoj Koreji

Poljoprivrednici u Sjevernoj Koreji

Višegodišnja izolacija je ostavila vidljive posljedice na privredu Sjeverne Koreje. Građani zbog toga još ispaštaju. Početkom devedesetih godina, oko 300.000 ljudi umrlo je od gladi. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, trećina stanovništva je hronično neuhranjena, a sanitarne i medicinske usluge u zemlji su manjkave. Oštra i ekstremna klima sa poplavama i sušnim peridima otežava poljoprivredne aktivnosti. Zemlja je usmjerena na uvoz. No, zbog zategnutih vanjskopolitičkih odnosa i sankcija, Sjeverna Koreja trguje samo sa nekim partnerima, poput Kine ili Irana. Međunarodne humanitarne organizacije pokušavaju u Sjevernu Koreju dostaviti konvoje pomoći. Welthungerhilfe trenutno podržava Sjevernu Koreju sa preko dvije milijarde eura.

Da li se režim Kim Jong Una zaista ponaša iracionalno?

Nema sumnje u to da je sada tridesettrogodišnji Kim Jong Un nesavjesni nasilni vladar, koji po svaku cijenu želi zadržati posljednju komunističku diktaturu na svijetu. Ipak, Kim nije neuračunljiva „ludost Pjöngjanga". On se ponaša bezobzirno, ali ima strategiju. Učvrstio je svoju moć u državi, partiji i u vojsci, a potencijalne rivale poput polubrata ili tetka Jang Song Thaek potisnuo je u stranu. Njegov atomski i raketni kurs je racionalan i dosljedan, iako je njegov osnovni cilj održavanje sistema: Kimu nuklearno oružje ne treba kao sredstvo za vođenje rata već kao sredstvo zastrašivanja. Kada su u pitanju pregovori, on želi biti ravnopravan sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Moćni Kim Jong Un želi izvesti nuklearne probe

Moćni Kim Jong Un želi izvesti nuklearne probe

Kako susjedna Južna Koreja vidi situaciju?

Južnokorejski ustav iz 1987. zacrtao je mirno ujedinjenje dviju Koreja bazirano na slobodi i demokratiji. No, čak ni takozvana „sunčana politika" Kim Dae Junga početkom 21. vijeka, niti strožije držanje njegovih prethodnika nisu doveli do napretka u približavanju dvije zemlje. Nakon unutarnjopolitičkih previranja u Južnoj Koreji, Moon Jae je imenovan predsjednikom u maju 2017. On se zauzima za politiku razumijevanja zasnovanu na sporazumima sa Sjevernom Korejom i najavljuje distanciranje od Sjedinjenih Američkih Država. Sjeverna Koreja do sada nije reagirala na pozive Južne Koreje na pregovore. Proizvoljna politika Sjedinjenih Američkih Država kada je u pitanju Koreja, otežava posao južnokorejskog predsjednika. Moon se se sve više trudi da zemlja, usljed sukoba na međunarodnom planu, ne postane politički zatočenik.

Kako bi izgledao vojni sukob?

Uz dva naoružana dijela Koreje stoje saveznici iz Korejskog rata, koji su i sami među sobom rivali: Sjevernu Koreju podržava Narodna Republika Kina, a Južnu Koreju Sjedinjene Američke Države. U sukob bi vjerovatno bili uključeni Japan, Rusija, a sa NATO savezom i Njemačka. Ukoliko bi došlo do rata između Sjeverne i Južne Koreje, u veoma kratkom vremenskom periodu stradalo bi oko milion ljudi i to bez upotrebe atomskog oružja. Južnokorejska prijestolnica Seul sa oko 10 miliona stanovnika je samo 60 kilometara udaljena od granice sa Sjevernom Korejom. Prema tome, ona je u dometu artiljerijskog oružja. Sjeverna Koreja imala je decenije vremena da vojne objekte ukopa i zaštiti. Čak ni vojna sila poput SAD ne bi bila u stanju da svu njihovu artiljeriju pravovremeno neutrališe. Kim pored atomskog oružja posjeduje i na tone hemijskog i biološkog oružja. Dugoročno gledajući, Sjeverna Koreja ne bi mogla dobiti rat, ali bi cijelo poluostrvo u slučaju rata doslovno bilo sravnjeno sa zemljom.

Četiri kilometra demilitarizovane zone

Četiri kilometra demilitarizovane zone

Kako je Donald Trump promijenio odnos Sjedinjenih Američkih Država spram Koreje?

Američka politika kada je u pitanju Sjeverna Koreja se znatno promijenila od inauguracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. Upravo sa početkom njegovog mandata, sudbina američkog mladića Otta Warmbiera, koji je zbog uzimanja jednog postera završio u zatvoru u Sjevernoj Koreji, izazvala je veliku uznemirenost. Nakon što je mladić iz sjevernokorejskog zatvora prebačen u SAD, tragovi fizičkog zlostavljanja bili su očigledni. O je preminuo samo nekoliko dana nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države. Na najnovije provokacije Trumpova reakcija je bila žestoka. Reagovat ćemo „sa vatrom, bijesom i silom" ukoliko Sjeverna Koreja nastavi sa raketnim probama, kazao je američki predsjednik koristeći retoriku sličnu Kim Jong Unovoj. Obje strane su se umirile nakon međunarodnih apela. Ipak, nakon samo nekoliko dana, Sjedinjene Američke Države su izvele vojnu vježbu sa Južnom Korejom, u znak protesta Sjevernoj Koreji. Istovremeno je Sjeverne Koreja navodno testirala hidrogensku bombu. 

 Infografik Reichweiten nordkoreanischer Raketen DEU

Zašto Kina oklijeva da izvrši pritisak na Sjevernu Koreju?

Zapad očekuje od Kine pooštri sankcije Sjevernoj Koreji. To se najviše odnosi na isporuku nafte. Kineske vlasti to odbijaju, i dalje isporučujući Sjevernoj Koreji naftu i hranu, definirajući ove isporuke kao „humanitarnu pomoć". Kina je ipak prihvatila sankcije UN-a koje, između ostalog, zabranjuju isporuku uglja. Inače je nejasno koliko utjecaja Kina zaista ima na Sjevernu Koreju. Uprkos upozorenjima Pekinga, Sjeverna Koreja izvela je brojne nuklearne probe. Kina se plaši promjene režima u Sjevernoj Koreji, posebno ako bi to bilo povezano sa ponovnim ujedinjenjem sa Južnom Korejom. Tada bi korejsko poluostrvo u potpunosti palo pod utjecaj Sjedinjenih Američkih Država, a američki vojnici bili bi direktno na kineskoj granici, što bi predstavljalo noćnu moru za vlast u Pekingu.

Da li je Rusija više od tek mirnog promatrača?

Stav Moskve je da ispaljivanje balističkih raketa predstavlja ozbiljnu prijetnju za brodove i avione u regionu, te da prijeti i civilima. Rusija dijeli oko 17 kilometara granice sa Sjevernom Korejom. S druge strane, Rusija upozorava Sjedinjene Američke Države na opasnost od vojne akcije i ne želi da se sukob na korejskom poluostrvu rješava oružjem. Kada su u pitanju sankcije Sjevernoj Koreji, Kremlj se još drži po strani. Ipak, suspendovana je sva ekonomska saradnja sa Pjöngjangom, u skladu sa rezolucijom UN-a. U Moskvi ipak postoji spremnost da se, ukoliko je to potrebno, svjernokorejski režim osnaži. Jedna ruska turistička agencija je krajem augusta nudila putovanja u Sjevernu Koreju. Pri tome su u jutarnjem programu ruske televizije cijelu sedmicu prikazivane reportaže koje su predstavljale ljepote Sjeverne Koreje.

Pogledajte video 02:11

Vojna parada u Sjevernoj Koreji

Šta čine Ujedinjene nacije?

Proteklih godina, Ujedinjene nacije predložile su opsežnu strategiju za saradnju sa Sjevernom Korejom u narednih pet godina. U saradnji sa Kimovom vladom, zemlja se želi učiniti razvojnim ciljem UN-a, kako bi došlo do njenog društvenog i privrednog napretka. Po svemu sudeći, stav međunarodne zajednice prema režimu Sjeverne Koreje je od posljednjih provokacija veoma napet. Savjet sigurnosti Ujedinjenih nacija donio je početkom augusta Rezoluciju UN-a, kojom su pojačane sankcije Sjevernoj Koreji. Zemlji je izdata zabrana izvoza uglja, željeza, ali i ribe i morskih plodova. Povučena joj je dobit od izvoza u vrijednosti od oko milijarde američkih dolara. Pored toga, brojne organizacije stavljenje su na crnu listu UN-a, između ostalih i sjevernokorejska banka za vanjsku trgovinu.

Kakve izglede ima diplomatija?

Diplomatski odnosi sa Sjevernom Korejom su sami po sebi izazov. Još tokom pregovora šest zemalja, Sjeverna Koreja pokazala se sposobnom da vodu dovede na svoj mlin. Sa Kinom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanom i Južnom Korejom već šest godina pregovara o obustavljanju atomskog programa. U pogledu aktualnog stanja, eksperti razgovaraju o takozvanom „dvostrukom zamrzavanju": Sjeverna Koreja zamrznula bi odnosno obustavila atomske i raketne probe, a Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja odustale bi od zajedničkih vojnih vježbi. Seul i Washington su to do sada odbijali. Obustavljanje atomskog programa svakako bi bilo skupo za Pjöngjang. Moguća cijena – bilateralni dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o mirovnom sporazumu koji bi zamijenio sporazum o prekidu vatre iz 1953. Problem se sastoji u tome da bi Južna Koreja zauzvrat u svome ustavu morala priznati Sjevernu Koreju. Washington više ne bi imao pravo da angažuje američke trupe u Južnoj Koreji, te bi dominantna uloga Sjedinjenih Američkih država u azijsko-pacifičkom području znatno oslabila.

 

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu