Kretanjem do zdravlja

„Planinarim već više od deset godina. Budući da se bavim veoma stresnim poslom, pronašla sam način da sebi popravim zdravlje i raspoloženje, a to je boravak u prirodi“, kaže Vahida Baručija za Deutsche Welle. Vahidu smo zatekli u veselom društvu planinara na jednoj od staza prelijepe bosanskohercegovačke planine Visočice. Kaže da živi za vikend kada ide u prirodu bez obzira na vremenske prilike.

„Radujem se novim planinarskim stazama. Obišla sam gotovo sve planine u BiH pa i šire. Naša zemlja je puna prirodnih ljepota. Boravak u šumi, u prirodi, na svježem zraku mi je znatno popravio zdravlje, jer bolovi koje imam tokom sedmice zbog dugog stajanja na poslu nestanu nakon planinarenja. Dosta mojih prijatelja je također počelo planinariti nakon par zajedničkih izleta“, kaže Vahida Baručija.

Kretanje je „veliki sevap" za tijelo i zdravlje

Grupu planinara predvodi Lorenc Konaj - Lori, iskusni vodič turističke organizacije Green Visions. Kaže da je zbog „blagodeti" civilizacije danas lako ulijeniti se. „To, međutim, nije dobro za naše zdravlje. Treba se kretati, ići u prirodu. Neko ide u prirodu zato što mu je doktor preporučio da je kretanje važno, neko zato što to voli, ali na kraju prirodu i šetnju po planinima svi zavole. Ovdje je čist vazduh, krv cirkuliše obogaćena kiseonikom i tijelo se mnogo bolje osjeća nego u gradu", kaže Lori.

On ističe da bi ljudi trebali provoditi mnogo više vremena u prirodi nego što to inače čine i poziva na kretanje u svakoj prilici. „Bolje je s društvom, ali možemo prošetati i sami. Bitno je iskoristiti svaku priliku za boravak u prirodi i kretanje. Čak iako nismo u mogućnosti da idemo u prirodu, što bi bilo  idealno, isplati se prošetati i u gradu. Struktura našeg tijela je takva da mu je kretanje prirodno i neophodno. Moramo se sjetiti toga svaki dan. Svako kretanje, i obična 'mala' šetnja od stotinu metara je veliki sevap za tijelo i zdravlje", kaže Lorenc Konaj.

Posljedice „sjedilačkog“ načina života

U modernom društvu i vremenu intenzivnog tehničkog napretka, čovjek se sve manje kreće što ima izrazito negativan uticaj na njegovo zdravlje. Psihologinja i zumba fitness trenerica Vildana Milavić kaže kako je neosporna činjenica da je „sjedilački" način života, odnosno  boravak u neuslovnim prostorijama punim dima i buke, kancelarijama sa velikim zračenjima i neergonomskim namještajem, bitan faktor razvoja metaboličkih poremećaja i psihosomatskih smetnji. „Naime, tijelo luči hormone stresa u situacijama koje ne ocjenjuje povoljnim te stoga dolazi do različitih 'patnji' poput  gastrointestinalnih i neurovegetativnih smetnji uslovljenih neurozom, hipertenzija pa čak i dijabetesa“, kaže Vildana Milavić za Deutsche Welle.

Naša sagovornica vjeruje da u BiH postoji svijest o rekreaciji i sportu kao bitnim faktorima očuvanja zdravlja, ali da se ta spoznaja u praksi ne primjenjuje na odgovarajući način. „Djeca su sve manje u sportskim dvoranama i dvorištima, a sve više za računarima ili uz smartfon uređaje, što jako loše utiče na razvoj socijalnih i drugih vještina koje su potrebne za razvoj cjelokupne ličnosti. Smatram da svijest o značaju tjelesne aktivnosti na sveukupno zdravlje možemo i moramo dignuti na veći nivo. Međutim, učenicima se danas plasira minimalan broj časova tjelesnog odgoja. Sport je i na fakultetima minimalno zastupljen i u mnogim se slučajevima svodi na rekreaciju. No, i sami možemo puno toga učiniti. Bilo da se radi o hodanju, plesu ili nekoj drugoj fizičkoj aktivnosti, moja preporuka je - pronađite sebi zanimljivu aktivnost i učinite je svojom navikom kako biste održavali psihofizičko blagostanje“, kaže Vildana Milavić.

Biciklizam kao „spoj ugodnog s korisnim"

Sunčani majski dani mame su na ulice Sarajeva mnoštvo pješaka, ali i biciklista. Prošle godine Sarajevo se pridružilo evropskim gradovima u kojima je pokrenut sistem javnih bicikala, pa je vožnja „dvotočkaša“ sve popularnija i u bh. prijestolnici. U glavnom gradu BiH sve je više onih koji u biciklizmu vide brojne pogodnosti. „To je efikasan način da se izbjegnu sve veće saobraćajne gužve, a da ne govorim o tome koliko je zdravo kretati se, voziti bicikl. Biti fizički aktivan danas, kada sam i kod kuće i na poslu 'vezan' za kompjuter, od velike je važnosti za mene. Ne vozim samo po gradu. U slobodno vrijeme s društvom obilazim i okolne planine. Biciklizam je danas spoj ugodnog s korisnim", kaže Sarajlija A.B.

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. maja 2002. godine pokrenula globalnu inicijativu za obilježavanje međunarodnog dana fizičke aktivnosti. Cilj je podići svijest o značaju redovne fizičke aktivnosti i unapređenju dobrog zdravlja. Nadležne zdravstvene ustanove tvrde da je nedostatak fizičke aktivnosti prepoznat kao četvrti vodeći faktor rizika smrtnosti koji je odgovoran za 6 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu. Procjenjuje se da je u svijetu trećina osoba nedovoljno fizički aktivna.