1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

1. oktobar - Međunarodni dan vegeterijanstva

Vegeterijanski način ishrane je sve popularniji u svijetu. U BiH se pravi porodični ručak još uvijek, bez obzira na krizu, ne može zamisliti bez mesa. Ipak, vegeterijanaca je sve više, posebno među mlađom populacijom.

“Ako možeš pogledati tele, svinju ili pile i moći i zaklati ga, onda ga slobodno pojedi. U suprotnom si licemjeran. Drugi obave prljav posao, a ti ručaš bez griže savjesti”. Ovako Danijela Karać iz Banjaluke objašnjava zašto je između ostalog prešla na vegeterijansku ishranu.

“Vegeterijanci više nisu čudaci”

Okolina je sklona da osuđuje sve što je drugačije, ali vremenom su ljudi postali tolerantniji u smislu da vegeterijance ne posmatraju kao čudake, objašnjava dvadesetsedmogodišnja Jelena Vukelić. Već četiri godine je vegeterijanac, ne ulazi u rasprave sa onima koji ne shvataju kako neko može živjeti bez mesa. Na sreću, kaže, takvih je sve manje.

Etički, zdravstveni i ekološki razlozi navode se kao osnovni motivi prelaska na ovaj način ishrane. Saznanje o tome kako funkcioniše mesna industrija i način kako se postupa sa životinjama koje završe u tanjiru, promijenilo je prehrambene navike miliona ljudi širom svijeta.

Weltvegetariertag 01.10. Jelena Vukelic aus Bosnien und Herzegowina

Jelena Vukelić kaže da su ljudi s vremenom postali tolerantniji prema vegetarijancima

„Nisam toliko razmišljala o svom zdravlju, koliko o negativnom ekološkom uticaju velikih prehrambenih korporacija. Zaštita životne sredine i taj humani faktor su kod mene bili presudni da prestanem jesti meso“, objašnjava Jelena.

„Životinjama u mesnoj industriji daju hormone kako bi što prije dostigle željenu težinu. Putem mesa i mlijeka ti hormoni završe u nama. Štetne posljedice po ljudsko zdravlje su brojne, a još uvijek i nije sasvim poznato kako ti hormoni djeluju na čovjeka“, dodaje Jelena.

Danas, kada brojka ubijenih životinja na farmama zbog ljudske prehrane prelazi 60 milijarda godišnje, neophodno je da se svi zamislimo i zapitamo koliko nam je mesa zaista potrebno u ishrani, ako uopšte jeste.

“Šta jedeš ako ne jedeš meso?”

To je pitanje na koje vegeterijanci često odgovaraju. “Žitarice u kombinaciji s voćem za doručak. Razne čorbe od povrća za ručak, naravno mliječne proizvode... Mnogo je kombinacija. Hrane ima u izobilju, samo su navike problem”, ističe Jelena.

U njenoj ishrani nezaobilazna je zob, zatim ječam, leća, leblebija. Ove žitarice su, kako kaže, naši preci u bliskoj prošlosti koristili svakodnevno a mi smo ih uglavnom odbacili.

Weltvegetariertag 01.10. Igor Kalaba aus Bosnien und Herzegowina

Igor Kalaba stalno mora objašnjavati zašto je postao vegetarijanac

Ljudi koji jedu meso obično misle da vegeterijanci pate i da su uskraćeni za velike životne radosti i užitke izražene u šniclama i ćevapima. Da ručak bez mesa jeste pravi obrok od kojeg se čovjek najede, teško je ubijediti brojne sladokusce, kažu naši sagovornici.

Igor Kalaba za sebe kaže da je bivši vegeterijanac.“Htio sam izbaciti meso iz ishrane, ali sam to uradio na najgori mogući način. Jeo sam uglavnom tjesteninu, prilično se nezdravo hranio i udebljao se dvadesetak kilograma. Ja sam zaista loš primjer”, objašnjava Igor. Nakon što je odustao od vegeterijanstva, vratio se starim navikama, danas ponovo razmišlja o tome da meso izbaci iz upotrebe. “Zdravo se hranim, meso jedem vrlo rijetko, nekoliko puta mjesečno. Trudim se da to bude lokalno uzgojeno meso, a ne ono s velikih farmi gdje su uslovi veoma loši”.

I Igor je s vremena na vrijeme u situaciji kada mora objašnjavati zašto ponovo želi preći na vegeterijansku prehranu. “Naš narod stalno ponavlja da se meso mora jesti jer odatle dolazi energija. Međutim, količina mesa koja se kod nas jede je daleko od zdrave”, dodaje Igor.

Hrana je svuda oko nas, ne moramo ubijati da bismo jeli

Prodavnice zdrave hrane, vegeterijanski restorani i posebni odjeli u supermarketima namjenjeni veganima, makrobiotičarima i vegeterijancima, danas postoje i u BiH.

Weltvegetariertag 01.10. Slavko Crnic aus Bosnien und Herzegowina

Slavko Crnić je osnovao klub zdrave hrane u Banjaluci

“Osam do devet kilograma žitarica potrebno je da dobijete jedan kilogram mesa. S druge strane, od devet kilograma kukuruza ili ječma napravi se osamdeset obroka zdrave hrane”. Ovu računicu iznosi Slavko Crnić, osnivač kluba zdrave hrane u Banjaluci. On gazi šestu deceniju i ne samo da je vegeterijanac, već isključivo jede sirovu hranu. Smatra da najveći problemi današnjeg svijeta potiču od straha čovjeka da će ostati gladan. “To se neće desiti, samo izađite iz kuće. Bar ovdje kod nas na Balkanu još uvijek ima hrane u prirodi. Toliko je jestivih biljaka koje su istovremeno i ljekovite, a ljudi ih ne prepoznaju. Umjesto toga odu u apoteku i kupe preparat na bazi te iste biljke”, ističe Slavko.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana vegeterijanstva je podizanje svijesti o etičkim, ekološkim i zdravstvenim prednostima ovog načina ishrane i življenja.

Sa konstantnim rastom broja vegetarijanaca, naročito u Evropi i Sjedinjenim Američkim Država, ovaj način ishrane koji podrazumijeva poštivanje života i zdravlja životinja i protivi se mesnoj industriji i okrutnom ubijanju drugih živih bića zbog čovjeka, danas više nije tabu.