1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Životni govor Therese May u Firenci

Premijerka Velike Britanije Theresa May drži u Firenci govor povodom Brexita. Očekuje se saopštenje u kojem će pravcu ići njena zemlja ali i finansijska ponuda za izlazak iz EU.

To bi mogao biti najvažniji govor u njenom životu – jer je britanska premijerka za svoje saopštenje o Brexitu postavila visoke kriterije. Njen cilj je prevazići zastoj u pregovorima u Briselu, rečeno je u sjedištu vlade u ulici Downing Street tokom objave termina. No, događaji od ove sedmice upućuju na to da njen nastup neće biti baš tako odvažan. Ali bi u svakom slučaju morao sadržavati finansijsku ponudu za izlazak Velike Britanije iz EU, koja je povezana sa dvogodišnjim prelaznim periodom počevši od 2019, kako prenose britanski listovi.

Dilema sve vidljivija

Njeni pratioci na putovanju po Italiji su direktno pred očima gledalaca ukazali na politički problem Therese May. S jedne njene strane je njen rizničar Philipp Hammond, s druge ministar vanjskih poslova Boris Johnson. Prvi je za mekan, drugi za tvrd i nemilosrdan Brexit. Nakon Johnsonove samostalne akcije proteklog vikenda„ kada je "Telegraph" objavio njegov vatreni govor u kojem je glorifikovao izglede Velike Britanije nakon Brexita, neslaganje u kabinetu vlade Therese May više se ne može sakriti.  

Italien: Altstadt von Florenz (picture-alliance/dpa/D. Kalker)

Firenca

Čak i kada je na putu za Firencu još jednom pokušala da obaveže svoje ministre na zajednički kurs, ona je u svojoj sopstvenoj partiji faktički zazidana sa dvije strane. A proizvoljan izbor italijanskog renesansnog grada sa veličanstvenom istorijskom kulisom još više povećava opasnost da njen govor neće ispuniti očekivanja.

Kakva su očekivanja?

Kao prvo, radi se o novcu. EU insistira da Velika Britanija u prvoj fazi razgovora pristane na završni račun koji treba da plati. Britanski pregovarač David Davis do sada je to striktno izbjegavao a signali koji su dolazili iz Londona bili su protivrječni. Sezali su od totalnog odbijanja do osrednje spremnosti na kompromis.

Brisel međutim zahtijeva da mu se za Brexit plati između 60 i 100 milijardi eura. U tom računu je sve sadržano, od tekućih uplata u zajedničku kasu EU do kraja 2020, preko uplata za penzije za službenike EU pa sve do dugoročnih programa i visokorizičnih kredita kao što je onaj za Ukrajinu. Čak i kada bi Theresa May ponudila da u prelaznom periodu od dvije godine i dalje plaća iznos koji Velika Britanija uplaćuje u zajedničku EU-kasu, da li bi Brisel time bio zadovoljan? To nije baš vjerovatno. Još uvijek je jaz između ponude i želja prevelik. Pitanje je i šta je London spreman da plati: Ostaje li Kraljevina u prelaznoj fazi na zajedničkom EU tržištu i u Carinskoj uniji i mora li da za to plaća doprinos kao što to radi Norveška? Ostale tačke na računu i dalje ostaju otvorene. EU bi se spasila od prijeteće velike rupe u budžetu kada bi Velika Britanija račun za izlazak platila u narednih 7 godina. Svi očekuju da će se spor okončati kompromisom ali ne i sa tako malo para.

Entwurf für die Zukunft

Do sada je Theresa May u pogledu budućih međusobnih odnosa izjavljivala samo floskule. Na takvoj osnovi se ne može pregovarati, žalio se šef pregovaračke delegacije EU Michel Barnier nakon svake dosadašnje runde pregovora. Premijerka se morala pokrenuti u pravcu EU i pokazati spremnost na kompromis, recimo po pitanju Evropskog suda, najvišeg pravosudnog organa EU. Ovaj spor je blokirao svaki napredak u pogledu rješavanja pitanja koja prava imaju EU građanji u Velikoj Britaniji i Britanci u EU nakon Brexita. 

Großbritannien David Davis & Boris Johnson im Unterhaus in London (picture-alliance/dpa)

Pregovarač Velike Britanije za Brexit David Davis i šef diplomatije Boris Johnson

Pored toga nedostaju informacije koje korake London namjerava da napravi nakon Brexita. I za prelaznu fazu Britanci traže poseban "deal" - po mjeri. EU opet nudi modele kao što je carinska unija koja postoji sa Turskom ili sporazum sa Švicarskom ili asocijaciju u okviru EFTA-e po ugledu na Norvešku. U Briselu nisu baš spremni da po tom pitanju izmišljaju toplu vodu. Specijalni deal bi zahtijevao dugogodišnje pregovore, kaže Barnier. Vremena međutim nema.

Kako dalje?

Evropski glavni gradovi pokazali su se opreznima u isčekivanju rješenja. Oni najprije žele da vide šta će Theresa May staviti na sto. Britanska strategija, koja zaobilazi Brisel i koja je adresirana na šefove vlada EU, od početka je osuđena na propast. Premijerka May i njeni diplomati su uzaludno tražili direktne razgovore, kako bi izbjegli Evropsku komisiju. Ali to im nije uspjelo. U četvrtak naredne sedmice šefovi vlada EU se sastaju u Talinu. Tamo će doći do prve razmjene mišljenja u pogledu dosadašnjeg toka pregovora.

Regularni pregovori, koji su pomjereni za sedam dana zbog govora Therese May, nastavljaju se u ponedjeljak. No, ni naredna sedmica najvjerovatnije neće donijeti bitnije pomake. EU-članice najprije moraju ocijeniti ponudu britanske premijerke i palac podići na gore ili spustiti na dole.

Britanci bi da hitno dobiju zeleno svjetlo za početak naredne faze pregovora, u kojoj će se govoriti o  budućim odnosima. No za to je potreban bitan pomak u dosadašnjim pregovorima. Sumnja se da će on biti ostvaren narednih sedmica, do samita šefova vlada krajem oktobra, na kojem bi se o tome trebalo formalno odlučivati. 

Michel Barnier, pregovarač EU stalno upoređuje Brexit sa razvodom. To je „bolno, teško i skupo". Zaboravio je samo da kaže i "dugotrajno".