1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Život grčke manjine u Albaniji

U Albaniji sa 3,1 miliona stanovnika, kako se predpostavlja, živi 150.000 grka, uglavnom na jugu zemlje. Oni predstavljaju najveću etničku manjinu.

Georgios Pappas u Albaniji

Georgios Pappas u Albaniji

U službenom automobilu albanskog ministra za rad, Kostasa Barkasa, vozač sluša grčku muziku. Barkas je grčkog porijekla i član je «Partije za uniju ljudskih prava» koja u koaliciji na čijem je čelu premijer Sali Beriša čini vladu. U svom prvom legislativnom periodu, bio je odluči protivnik grčke manjine. Danas je njen najveći zaštitnik. Zaštita manjina u Albainiji danas je nesporna, bar teoretski. Realnost je sasvim drugačija, mišljenja je predsjednik «Partije za Uniju ljudskih prava», Vangelis Doules.

« Postoji nepremostivi jaz između zakona na papiru sa jedne strane i prakse u svakodnevici sa druge. Ne poštuju se mnogi aspekti međunarodnih konvencija. Za to postoje dva glavna razloga: nedostaje mehanizam države za sprovedbu zakona i često nedostaje političke volje».

To najbolje pokazuju školski udžbenici za istoriju. Zamjeni direktora pedagoške akademije u Đokastranu, Dimitris Kikis, ukazuje na to da se radi o udženicima koji oslikavaju veliku Albaniju od Kosova do Skoplja i sjevera Grčke. Takve knjige spadaju u prošlost a ne u budućnost, smatra novinar Orfeas Mpetsis.

Od septembra u Himaru postoji grčka škola, prva takve vrste u posljednjih 50 godina. Radi se o privatnoj školi koja ima karakter modela. Ovaj slučaj bi trebali slijediti i ostali gradovi. Ovo je inače i atraktivna alternativa za djcu Albanaca koji su emigrirala u Grčku.

10 je decembar. Dervičina na jugu Albanije. Crkva je puna. Novi metropolit Dimitrios, drži prvu nedjeljnu misu. Na jugu zemlje je politička organizacija «Omonoia», jedna od dominantnijih snaga. Spiros Xeras je nakon posljednjih parlamentarnih izbora, postao brvi Grk koji je došao na jednu važnu političku poziciju. On se ne boji govoriti o problemima grčke manjine.

« Pitanje vlasništva još je nejasno. Naši ljudi svoja prava moraju tražiti pred sudom. Kao što znate, sud, državno tužilaštvo i kompletno pravosuđe ne funkcionišu posebno dobro. To je veoma veliki problem za cjelokupno albansko društvo i još veći problem za grčku manjinu».

Ukoliko se danas vozite kroz sela sa grčkom manjinom na jugu Albanije, vidjećete table sa nazivima mjesta na dva jezika. Radi se o pokazivanju političke volje za dvojezičnošću, ako su table sa natpisima često oštećene.. Načelnik Dropulita, Pantelis Tolis kaže:

«Postoje problemi sa kriminalnom pozadinom. Znam da postoji volja države, ali kriminala je bilo i biće ga uvijek».

Grci koji žive u Albaniji, pristup informacijama imaju na maternjem jeziku. Na grčkom jeziku izlazi nekoliko novina, među kojima i «Tachydromos» ili dvojezične novine «To Orama». Državna televizija na području Đirokastre emituje polusatnu emisiju na grčkom jeziku. «Ponuda se mora proširiti jer je interesovanje veliko», kaže novinarka Elena Kaludi. Pripadnici grčke manjine žive zajedno sa Albancima a ne paralelno sa njima, ističe Vangelis Dulis, čija bi stranka trebalo da odigra odlučujuću ulogu na putu Albanije u EU.

«Borimo se u prvom redu za europeizaciju zemlje i njen prijem u euroatlanske strukture. Iz sasvim praktičnih razloga: samo ako naša zemlja ispunjava evropske principe, biće garantovana i prava manjina. Grčka manjina se oduvijek borila za napredak i razvoj».

Oni bi uskoro za to trebali biti i nagrađeni. Prema sporazumu između vlada u Atini i Tirani, Grci koji žive u Albaniji, moći će da dobiju i grčko državljanstvo. Time bi se ispunio san Georgiosa Vlahosa i Janisa Butsosa, profesora u Tirani.

«Umrijećemo kao Grci. Za nas penzionere to nema praktičan značaj ali možemo da kažemo – mi Grci, mi smo građani Grčke.».

Tako će oni biti prvi građani Albanije u EU iako će njihgova zemlja još dugo morati da čeka na prijem u EU.