1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Živjeti s HIV-om

Dijagnoza AIDS. Prije 30 godina to je značilo smrtnu presudu. Danas, zahvaljujući napretku medicine, mnogi zaraženi vode normalan život. No društvo još uvijek mora naučiti živjeti s ovom bolešću.

Zu sehen ist Manny, HIV-Infizierter und Kampagnen-Botschafter für den Welt Aids Tag 2012. Copyright: Bundeszentrale für gesundheitliche Aufklärung

Welt-Aids-Tag 2012 Botschafter Manny

Zanimljivo koliko se često spominju riječi "budućnost" i "perspektiva" u jednom kratkom razgovoru s čovjekom zaraženim virusom HIV-a. On kaže da se prije bojao za budućnost i mislio da neće doživjeti tridesetu. "Tada sam živio samo ovdje i sada", prisjeća se Manny, kojem je prije 20 godina ustanovljena dijagnoza "HIV pozitivan".

Bile su mu tada 23 godine - bio je "naivan, zaljubljen i slijep", kako sam priča. "Bio sam u vezi s čovjekom koji je bio HIV pozitivan, i ja sam to znao. Kad mi je liječnik priopćio dijagnozu, u prvo sam vrijeme to potiskivao", priča Manny. Tek pola godine kasnije, nakon prekida veze s dotadašnjim partnerom, počeo se pitati: "Što će biti sa mnom, s mojom budućnosti?".

Welt Aids Tag 2012 Banner

Manny

Postao je angažirani njegovatelj starijih osoba, lice s plakata kampanje povedene povodom Svjetskog dana Aidsa i nepopravljivi optimist.

Utrka s vremenom

U Njemačkoj, zemlji s oko 82 milijuna stanovnika, ima 78.000 nositelja virusa HIV-a. 2011. je broj novozaraženih lagano porastao na 3.310 osoba u toj godini. Virus oslabljuje imunološki sustav. Ima oko 30 bolesti koje se zbog ove zaraze mogu pojaviti i koje mogu dovesti do obolijevanja od Aidsa. U pravilu, o Aidsu se govori kad osoba zaražena HIV-om oboli od dviju takvih bolesti.

"Prije 20 godina gotovo da i nije bilo lijeka u slučaju zaraženosti HIV-om. Postojalo je jedno jedino sredstvo koje je pokazivalo tek ograničeni uspjeh, odnosno tek neznatno produljivalo životni vijek oboljelih", objašnjava Ulrich Heide iz Zaklade za AIDS u Bonnu. Tada je prosječno razdoblje koliko bi oboljeli od AIDS-a još poživjeli bilo između 22 i 24 mjeseca. Tek 1996. uvedeni su takozvni kombinirani preparati koji su na različite načine usporavali širenje virusa.

BU: Ulrich Heide, Pressesprecher der Aids-Stiftung in Bonn. Stichwort Welt-Aids-Tag zugeliefert von: Rayna Breuer **Sebastian Zimer von der Aids-Stiftung schrieb: [...] anbei das gewünschte Bild von Herrn Dr. Heide, welches wir der Deutschen Welle im Zuge der Berichterstattung zum Welt-Aids-Tag 2012 kostenlos zur Verfügung stellen. Die Rechte liegen bei Paulo dos Santos.**

Ulrich Heide

"Na početku sam imao sreću da je moj imunološki sustav dobro funkcionirao. Tek pet ili šest godina nakon što je utvrđeno da sam zaražen, započeo sam s terapijom", prisjeća se Manny. Tada je morao uzimati tri puta dnevno po tri tablete: "Morao sam se strogo držati utvrđenog vremena kad sam uzimao tablete. Sat prije toga nisam smio ništa jesti", priča Manny. Danas uzima po dvije tablete i to samo ujutro. "Kao i kod drugih preparata, i kod ovih protiv HIV-a tijelo razvija otpornost na njihovo djelovanje", objašnajva Ulrich Heide iz Zaklade za AIDS. To znači da virus postaje otporan na određene preparate a da lijekovi kod nekih pacijenata više nemaju učinka. "To je prava utrka između daljnjeg razvoja terapije i stvaranja otpora na nju", kaže Heide. I dok osobe inficirane HIV-om koje žive u Njemačkoj imaju priliku da im se uspješno pruži pomoć i da mogu živjeti s ovom bolešću, u mnogim drugim dijelovima svijeta ova zaraza znači sigurnu smrt.

Mogućnost normalnog života

U Njemačkoj, većina zaraženih HIV-om u potpunosti je sposobna normalno raditi i otprilike dvije trećine njih to i čine. Ali: "Tek manji dio njih može na radnom mjestu otvoreno o tomu govoriti", kaže Heide. Za Mannyija je u jednom trenutku to opterećenje postalo preveliko pa je odlučio sve ispričati svom poslodavcu. U međuvremenu za to znaju svi njegovi kolege, pa i neki od štićenika u staračkom domu u kojem radi. "Jedan stanar mi je rekao da se divi mojoj hrabrosti i angažmanu i da se jako veseli što ga baš ja njegujem. To me čini sretnim."

Bildergalerie Geschichte von HIV/AIDS

Preddožba o tome kako izgleda virus HIV-a

Iako ljudi uglavnom dosta znaju o AIDS-u, ova bolest i dalje nosi stigmu sa sobom, kaže Ulrich Heide. A Njemačka je tu još prilično pozitivan primjer. Stopa zaraženosti je niža nego primjerice u Nizozemskoj ili u Švicarsoj. Razlog leži u tomu što je Njemačka u zadnjih 25 godina sustavno provodila obrazovne programe vezane uz temu AIDS-a.

Za javnost, Manny ima jednu poruku: "Ne treba se nas bojati. Postoje određeni načini mogućnosti zaraze. Rukovanje to nije. Mi nismo opasni, i mi smo samo ljudi."

Autorke: Rayna Breuer / Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Svetozar Savić