1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Žestoka borba za Bijelu kuću

U Sjedinjenim Državama počinje žestoka borba za Bijelu kuću. I još uvijek je sve moguće, čak i Donald Tramp.

Skoro da niko u Sjedinjenim Američkim Državama ne zna kako prestaje s radom jedan poslanički klub, ili u čemu su razlike kada se radi o pravilima predizbora kod republikanaca i demokrata. Ali, svaki Amerikanac zna da od predizbora u Ajovi ili Nju Hempširu zavisi budućnost žena i muškaraca koji se ispred tih partija bore da postanu predsjednički kandidati.

Opet za onoga ko nije odrastao sa ovim sistemom je teško razumljivo zašto baš Ajova ima tako ogromno značenje. Ova mala zemlja u kojoj ima više svinja nego ljudi i zemlja u kojoj se uzgaja svaki peti klip kukuruza u SAD. Tamo, 1. februara počinje zvanična borba za nominaciju predsjedničkih kandidata.

Mali predizbori s velikim značajem

Kada se govori o ulozi koju ovi predizbori igraju skoro da se radi o filozofskom pitanju. Jesu li oni toliko važni jer su često predviđali trend cijele predizborne borbe? Ili su pak važni jer se odluka ljudi koji učestvuju u njima uzima s toliko važnosti da zbog toga odredi trend narednih mjeseci? Na to pitanje bi zaista najbolje odgovorio neki filozof.

Sarah Palin i Donald Trump

Sarah Palin i Donald Trump



Za vodeće kandidate je jasno da onaj ko od starta nije učestvovao u ovoj bizarnoj trci teško da će kasnije moći da nadoknadi izgubljeno. I ako ni u jednoj od ovih saveznih zemalja ne osvoje nominaciju, to bi za top kandidate mogao da znači početak kraja. Zašto je to tako?

Pobjednik izbora

U ovim predizborima kandidati bi morali da pokažu da su zaista vrijedni da budu izabrani. Da nisu u stanju samo da sakupe milione dolara i tako sebi obezbjede pristalice već da su zaista u stanju da osvoje glasove birača. Ne samo da pobjeđuju u anketama već da pobjeđuju i kod ljudi. Oni bi dakle morali da pokažu da očekivanja koja su probudili kod građanstva mogu i da ispune. Ne samo da izgleda tako već i da tako bude. To u ovom medijskom teatru igra najveću ulogu.

A očekivanja su kod svakog birača malo drugačija. Počnimo sa Donaldom Trampom (Trump): već više od pola godina on je taj koji određuje medijsku percepciju republikanaca. Svi komentatori su složni u jednom: uprkos njegovim uznemirujućim istupima i bez obzira na njih, on je taj koji vlada naslovnim stranama. Vjeruje li se anketama u kojima se kaže kako ga ljudi vole, jer on zna kako da se pozicionira kao nezavisni autsajder. Kao jedan koji nije korumpiran. Kojem se može vjerovati. Ili prije svega kao čovjek koji zna kako se pobjeđuje.

Ali, upravo to bi mogla da bude njegova propast u Ajovi. Ajova je mala, veoma 'bijela' i veoma religiozna. To su seljaci koji vjeruju u Boga a ne toliko u samodopadljive, dvosmislene viceve. Sasvim je moguće da oni neće da padnu na Trampov šou.

Šta onda? Šta će uraditi onaj koji sve polaže na uspjeh, ako izgubi? Hoće li pasti? Njegovi unutarpartijski neprijatelji će iskoristiti te rane. Republikanski establišment ga veoma mrzi. Toliko, da je nekadašnji gradonačelnik Njujorka najavio kandidaturu ukoliko Donald Tramp osvoji kandidaturu kod republikanaca, a Berni (Bernie) Sanders kod demokrata.

A demokrate?

Bernie Sanders i Hillary Clinton

Bernie Sanders i Hillary Clinton

Sanders je provokacija na drugom kraju spektra. Još prije nekoliko sedmica izgledalo je nezamislivo da bi ovaj nepoznati, samoproklamovani socijalista zaista imao neke šanse protiv klana Klintonovih - sada na čelu sa Hilari. Ako je pak vjerovati anketama izgleda upravo tako - moguće.

Šta će to značiti za Klinton, ako u Ajovi zaista pobijedi Sanders? Odnosno ako njemu pođe za rukom što je pošlo Baraku Obami 2008. Njegovi savjetnici su kasnije rekli da je ta pobjeda bila osnova za njegovu dalju kandidaturu. Jer, pobjednik dobija svu pažnju i pozitivne izvještaje. Dok za gubitnika ostaje prezir i veliko pitanje: može li zaista na kraju uspjeti, kada dođe do toga, da birači sami biraju, a ne aparat?

Ove sumnje su otrov za finansijere, za one koji ih podržavaju i na kraju takođe za one neodlučne birače. Istorija je prepuna onih koji žrtvuju svoja ubijeđenja da bi stali na stranu pobjednika. RIjetko kada je uvod u predizbornu kampanju bio toliko uzbudljiv i napet. A moderna Amerika nikada do sada nije bila toliko podijeljena. Berni Sanders na jednoj strani i Donald Tramp na drugoj su lica ovih ekstrema.

Preporuka redakcije