Žene u službi selefizma | Politika | DW | 29.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Žene u službi selefizma

Pod lupom Službe za zaštitu ustavnog pokreta je nova ženska selefijska mreža. Islamologa Mouhanada Khorchidea to ne iznenađuje. On kaže da su žene posljednjih godina postale sve aktivnije u selefijskom pokretu.

Deutsche Welle: Služba za zaštitu ustavnog poretka Sjeverne Rajne Vestfalije (NRW) je otkrila mrežu 40-ak žena pripadnica selefijskog pokreta, tzv. sestrinsku mrežu Koliko Vas iznenađuje ovo saopštenje Službe za zaštitu ustavnog poretka?

Mouhanad Khorchide:Nije me iznandila ova vijest. Mogu da pretpsotavim da postoji još mnogo drugih selefijskih mreža, iako možda nisu tako strogo organizovane. Zna se da se mnoge selefijske zajednice ograđuju od društva i žele da se zaštite od 'Zapada' - sopstvenim metodama vaspitanja djece i pokušajima izgradnje sopstvenih institucija počev od dječijih vrtića do škola. Odvajanje od društva se ogleda i u pitanjima - gdje kupujem i gdje provodim svoje slobodno vrijeme?

Kako izgleda rad mreže žena pripadnica selefijskog pokreta?

Žene se poznaju najčešće već iz svojih džemata. Žene, čiji su muževi poginuli ili sjede u zatvorima, solidarišu se i redovno sastaju. Pri tom se na tim sastancima ne govori samo o religiji, već prije svega o zajednici. One kuhaju zajedno, provode zajedno vrijeme, igraju društvene igre... One na primjer kažu: 'Morale bismo biti jače i držati se zajedno u borbi protiv zapadnog pokvarenog društva'. Internet u njihovoj mreži ne igra nikakvu ulogu. Jer, u tim mrežama su najčešće ljudi koji se lično poznaju.

A kakvu ulogu generalno igraju žene među selefijama?

Žene su dugo važile za neupadljive i ne izazivaju sumnju. Bezbjednosne službe su tek prije nekoliko godina promijenile način razmišljanja kada su shvatili da žene u selefijskom pokretu igraju važnu ulogu, i to ne samo kao one koje su u pozadini i koje se brinu za porodicu. One se bave misionarskim radom, daju časove ručnog rada... No, u pozadini svega je uspostavljanje ideologije.

Mouhanad Khorchide

Mouhanad Khorchide

Žene su posljednjih godina postale sve aktivnije i to baš u kontekstu Džihada, a tu se opet mora jasno reći da nije svaki selefija automatski džihadista i potencijalni atenatator. Žene igraju i veliku ulogu u tzv. džihadističkom braku. One se udaju za džihadiste kako bi kasnije postale udovice mučenika a na taj način bliže Bogu, jer se onda  ona kao žena stavlja u njegovu službu.

Šta je to što je u selefizmu atraktivno za žene?

Selefizam je upravo za mnoge migrante pitanje identiteta. Jer, selefizam dijeli svijet na dobar i zao. Njegove pristalice vjeruju da su oni u tom 'dobrom svijetu', da Bog posebno pomaže selefijama i da će selefije otići u raj dok će druge Bog kazniti i poslati u pakao. Ova jednostavna ideologija struktuira svijet i pruža identitet - i to baš onima koji priželjkuju priznanje od srane zajednice i koji se osjećaju zapsotavljeno.

Selefizam daje ljudima osjećaj moći i društvenog priznanja. Samopouzdanje se povećava s osjećajem pripadnosti pokretu. I upravo to čini selefizam atraktivnim i kod muškaraca i kod žena. Žene pak u džihadistima vide simbol oca i heroje koji su se pobunili protiv društva. Selefizam ženi takođe nudi perspektivu koja je u skladu s njenim identitetom, kao i jasnu pripadnost zajednici u kojoj se svi drže zajedno.

Bezbjednosne službe su više destina žena okarakterisale kao potencijalno opasne. Koliko su po Vašem mišljenju opasne žene iz 'sestrinske mreže'?

Ja ne vidim sada neposrednu opasnost od terorističkih napada. Žene se po pravilu ne sastaju da bi planirale napade, već da bi potvrdile svoj identitet. Više rade na pitanju kako zaštiti svoje dijete od društva, a manje o terorističkim napadima. Opasno je dakle to odvajanje i građenje paralelnog društva.

Šta se može učiniti protiv toga?

Potrebno je postići da se mladi osjećaju priznatim od strane društve. Jer, upravo oni to i traže. Oni moraju steći utisak da imaju čvrsto tlo pod nogama. To je zadatak cijelog društva, da razmisli kako još bolje može da integriše ove mlade ljude.

Profesor Mouhanad Khorchideje rukovodilac Centra za islamsku teologiju na Univerzitetu Wilhelms u Minsteru. Ovaj sociolog i teolog, rođen u Libanu, zalaže se za istorijsko i kritičko tumačenje Kurana.

 

Preporuka redakcije