1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Žene i dalje neravnopravne

Povodom Međunarodnog dana žena listovi na njemačkom jeziku se osvrću na ravnopravnost, odnosno neravnopravnost u Njemačkoj i u svijetu, te podsjećaju na borbu žena za njihova prava prije 100 godina.

Većina Nijemaca smatra da žene i dalje nisu posve ravnopravne s muškarcima, prenosi Stuttgarter Zeitung rezultate jednog ispitivanja provedenog povodom Međunarodnog dana žena. Taj list prenosi da 78 posto ispitanika smatra da su žene zakinute na određenim područjima u Njemačkoj: "Posebno često se spominje da su žene zakinute kad je riječ o plaći i pozicijama u vrhu poduzeća." Stuttgarter Zeitung navodi da se kao najveći problem u Njemačkoj navodi usklađivanje poslovnog života s obitelji, kao i da je stanje još uvijek tako da se rađanje djece ispostavlja kao kočnica za posao.

Majka s bebom ispred laptopa

U Njemačkoj je još uvijek teško istovremeno graditi karijeru i rađati djecu

Borba za ženska prava: "Djela umjesto riječi"

Magazin Stern tim povodom podsjeća na borbu za prava žena, koju su već prije 100 godina u Velikoj Britaniji vodile sufražetkinje, koje su tada izašle na ulice kako bi se borile za pravo glasa, odnosno biračko pravo. Stern navodi da su već tada u fokusu borbe, pored prava glasa, bile teme koje su i danas još aktualne: žene na vodećim pozicijama, kao i usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza. "'Djela umjesto riječi' je bio moto skupine okupljene oko aktivistice za ženska prava Emmeline Pankhurst (1858-1928.). Kad demonstracije i razgovori više nisu pomogli, letjelo je kamenje, zapaljene su kuće, a žene stupile u štrajk glađu. Jedna aktivistica je čak žrtvovala svoj život u borbi protiv društva u kojemu dominiraju muškarci. Ostaje sporno je li nasilje pravi put - ali sufražetkinje do danas imaju simboličnu moć", piše magazin Stern.

Pored toga, Stern napominje da su, nakon višegodišnje teške borbe sufražetkinja, žene u Velikoj Britaniji 1918. dobile pravo glasa, ali i da je Prvi svjetski rat umnogome promijenio njihovu ulogu u društvu: "Dok su muškarci bili na ratnoj fronti, one su radile u tvornicama za proizvodnju streljiva i na poljima, a tako i u ponekom klasičnom poslu za muškarce. Nakon okončanja rata 1918. se njihov položaj promijenio i u Velikoj Britaniji ih nijedna vlada više nije mogla gurnuti natrag u prijeratna vremena."

Američke sufražetkinje 1917.

Britanske sufražetkinje su inspirirale i američke aktivistice da se bore za ženska prava (Fotografija iz 1917. godine)

Prosvjedom paralizirale skoro cijelu zemlju

Berlinski tageszeitung (taz) u svome članku "Protiv patrijarhata" također piše o borbi žena za njihova prava, osvrćući se na prosvjede, na kojima je prije 20 godina milijun žena izašlo na njemačke ulice. A teme su bile slične kao i početkom 20. stoljeća u Velikoj Britaniji: ista plaća za isti posao, ukidanje zabrane pobačaja, borba protiv nasilja nad ženama i usklađenost obitelji i posla. Taz napominje da je borba za ženska prava u međuvremenu utoliko urodila plodom da u Njemačkoj sada postoji "zakon koji zabranjuje silovanje u braku, a i pobačaji su odobreni pod određenim okolnostima. Izgrađuju se vrtići i očevi uzimaju porodiljni dopust."

Muškarac s bebom

U Njemačkoj i očevi u međuvremenu mogu uzeti porodiljni dopust

List, međutim, i kritizira prosvjede iz 1994. u Njemačkoj, navodeći da je zastoj u državi, kojega su žene tada željele postići, izostao. S tim u svezi taz navodi "bolje" primjere borbe za ženska prava iz drugih zemalja: "Na primjer Švicarska: 14. lipnja 1991. su Švicarke paralizirale gotovo cijeli društveni život. Ili na primjer 24. listopada 1975. Islandu. Zato što 90 posto žena na taj dan nisu radile ono što inače rade, srušila se telefonska mreža i dnevni listovi nisu objavljeni, a i škole i tvornice su morale taj dan zatvoriti. Nakon jednog daljnjeg štrajka na Islandu, 1985. godine, je jedna ženska stranka ušla u tamošnji parlament."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer