1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Žene šute i trpe

Diskriminacija i seksizam prema ženama nisu novost u Hercegovini i čak su u porastu. No, čak i obrazovane žene odlučuju se na trpljenje i šutnju nego na iscrpljujuću borbu u konzervativnoj okolini.

Mlada 25-godišnja inženjerka informatike, Mostarka Anita J., nedavno je bila izložena, kako kaže, najmučnijim iskustvu u životu - intrvjuu za prvi posao.

"Morala sam odgovarati na pitanja poput 'jesam li zdrava', 'imam li dečka', 'planiram li se udavati i kada', 'kada planiram djecu', a radilo se o intervjuu za posao u jednoj tvrtci. Kada sam kazala da ne vidim smisao u zadiranje u moju privatnosti, odgovoreno mi je da oni moraju znati koliko ću biti u stanju posvetiti se poslu i da nema smisla da me zaposle ukoliko se ja uskoro odlučim imati dijete i tražiti porodiljni dopust", govori o svom iskustvu Anita za DW.

Symbolbild sexuelle Belästigung

Diskriminacija žena je u porastu

Na ovakva ili slična pitanja nisu trebali odgovarati njene muške kolege jer oni, pojašnjeno joj je, "nisu imali takvih problema". "Naravno, posao nisam dobila jer sam se usudila uopće i komentirati ovakva pitanja. 'Mala, nazvat ćemo te oko rezultata', kazali su i sretna sam što nikada nisu nazvali", kaže ona. Ova djevojka nema 'poznatog oca', 'opasnog dečka' ili 'vezu u politici' i kako se čini, ovo bi mogao biti samo početak nove borbe za ovu mladu ženu, trpljenje 'mjerkanja' i 'zagledanja', muškog seksizma, bez pitanja na uvid mukotrpno stečene fakultetske diplome.

Dalipagić: Maltretiranje žena je u značajnom porastu

Odvjetnica Nada Dalipagić kaže da je, unatoč činjenici da živimo u 21. stoljeću, maltretiranje žena u značajnom porastu. "Gotovo svakodnevno imamo primjera diskriminacije i mobinga nad ženama, na radnom mjestu i prilikom zapošljavanju. Samo da navedem jedan primjer da smo nedavno imali slučaj nevjerojatnog pritiska i maltretiranja za zaposlenicu od direktora koji je tražio da se na to mjesto imenuje njegova supruga. Nemogućnost zapošljavanja nakon 40. godine, mobing, od verbalnog, do psihičkog pa i tjelesnog maltretiranja je u značajnom porastu", ocjenjuje odvjetnica Dalipagić za DW.

Na pitanje zašto se žene u Bosni i Hercegovini ipak odlučuju na prešućivanje ona kaže:"Žene često nemaju mogućnosti za odgovor i prinuđene su na trpljenje, a drugi razlog leži u činjenici da se srame jer strepe kako će ova naša zaostala okolina reagirati jer i kada je žena očita žrtva i ugrožena je, ovakva okolina je sklona preispitivanju "krivnje" žrtve, a ne njenog zlostavljača".

Žene prisiljene birati: zaposlenje ili majčinstvo

Psihologinja Belma Bijedić iz hercegovačke podružnice Društva psihologa FBiH potpuno se slaže s činjenicom da je diskriminacija žena prisutna u skoro svim segmentima života. "Žena je prisiljena birati između zaposlenja i karijere i majčinstva, a društvo joj ne pruža adekvatnu zaštitu iako, uostalom, za to postoje zakonske odredbe. Trpe, nemaju pomoć društva, gube posao i materijalnu sigurnost, padaju u depresiju i osjećaj bezizlaznosti, osjećaju se manje vrijednima, itd.", komentira ova psihologinja za DW.

Flirt im Büro Sexuelle Belästigung

Diskriminacija na tržištu rada je posebno prisutna

No, izgleda da nema 'brzog recepta' za ovaj društveni problem. Barem što se tiče Bosne i Hercegovine.

"Ne može se kriviti za sve ni suprotni spol, muškarce, jer upravo od žena najviše ovisi hoće li se prepustiti ovoj "ulozi". Najvažnije je osnaživati žene, osvješćivati ih da preuzmu odgovornost za sebe i svoju poziciju u društvu, zauzimajući se za sebe kroz zastupanje vlastitih prava. Ne trebamo pristajati na ulogu žrtve i uporno trebamo inzistirati na istinskoj, a ne samo deklarativnoj primijeni zakona", zaključuje psihologinja Bijedić.

'Lakše je ne poduzeti ništa?'

I aktivistkinja nevladine Udruge 'Žena BiH', Aldijana Trbonja Tule, naglašava prisutnost diskriminacije žena na tržištu rada, ali i u svim ostalim društvenim segmentima. Ona ističe da se žene, unatoč postojanju zakona o diskriminaciji, vrlo rijetko odlučuju pravdu tražiti na sudu.

"Na žalost u BiH ne postoje mehanizmi procjene diskriminacije žena kao i kazne za kršenje njihovih prava. Dovoljno je samo podsjetiti da je u BiH čak 887 tisuća neaktivnih žena na tržištu rada. Nažalost, i dalje živimo u društvu muškaraca i iako imamo Zakon o zabrani diskriminacije, ona je teško dokaziva, sudski procesi su dugi pa se žene većinom odlučuju ne poduzeti - ništa", komentira ova aktivistkinja za DW.

Preporuka redakcije