1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Žena: Sporedna uloga u BiH

Kvota žena na izbornim listama u BiH povećana je na 40 posto, što je na tragu pozitivnih svjetskih trendova. No, praksa je u raskoraku sa zakonom, a zastupljenost žena za oko polovicu manja.

„Puno žena je na važnim dužnostima, ali se njihov glas ne čuje. Naše udruženje, zajedno s još 141 zemljom u svijetu, radilo je monitoring pisanih, on-line i elektronskih medija na području BiH, a iz kojeg je vidljivo da je prosječno samo 16 posto žena, od svih osoba koje su zastupljene u vijestima", kaže za DW Abida Pehlić iz nevladinog udruženja 'Novi put' Mostar.

Diskriminacija žena, kako ističe, najočitije se prepoznaje iz činjenice da su žene najčešće intervjuirane kao 'nezaposlene' ili kao 'majke', a rjeđe kao 'političarke' ili 'biznismenke'.

"Zaključak je da većina informacija, u kojima se spominju žene, nisu vijesti koje se odnose na politiku, ekonomiju nego na vijesti koje se odnose na siromaštvo, pitanja koja se odnose na život uopće. U dvomjesečnom istraživanju printanih medija došlo se do sličnih pokazatelja - da su žene nisko zastupljene u svim vijestima, koje se odnose na pitanja koja su od vitalnog interesa BiH ", kaže Pehlić.

Primjerice, podaci publikacije u okviru edicije “Ljudska prava” Sarajevskog otvorenog centra, pokazuju da je BiH sa svojih 21,4% zastupljenosti žena u parlamentima na 69. mjestu na svijetu.

‚Žene na Blakanu uživaju kult majke‘

No, dr. Diana Zelenika zastupnica je u Zastupničkom Domu Parlamentarne Skupštine BiH i kaže da se u BiH ne može govoriti o zajamčenoj ravnopravnosti, te ocjenjuje da je ženama u BiH, za jednak društveni ugled, potrebno 70% više energije u odnosu na mušku populaciju.

Diana Zelenika

Diana Zelenika

„Činjenica je da BiH do sada nije imala ženu - članicu tročlanog Predsjedništva BiH. Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH broji 42 zastupnika/ice. Od tog broja u ovom sazivu je samo 10 žena zastupnica, odnosno 24%, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH broji 15 izaslanika/ica i od toga samo su dvije žene izaslanice, odnosno 13%. U Vijeću ministara BiH, kojeg čine premijer i devet ministara, te njihovi zamjenici imamo samo dvije žene, odnosno 20% žena...“, komentira za DW dr. Zelenika.

Ona smatra da su tradicija, konzervatizam, religija i rat faktori koji su dali okvir statusnoj neravnopravnosti žene u bh. društvu. „Žena je postavljena na mjesto stupa kuće, majke rodilje koja je čuvar i nastavak obitelji. Žene na Balkanu, uživaju kult majke, usuđujem se reći da je taj kult naglašeniji više nego igdje na svijetu, a to onda zahtjeva potpuno drukčiji pristup prema diskriminaciji“, zaključuje ona, naglašavajući da rješenje za diskriminaciju žena postoji, samo na deklarativnoj političkoj volji.

Gdje je mjesto ženama u BiH?

Novinar i politički analitičar Faruk Kajtaz kaže da su muškarci znatno više predstavljeni u medijima od žena, a kada se i dogodi da žena dobije prostor u medijima, da je često 'sporedna priča'.

"Problem zastupljenosti žena u medijima i način na koji se one predstavljaju u medijskim sadržajima je nešto što ima dublje korijene od pukog medijskog izvješćivanja i odnosi se na naše shvaćanje uloge žene u društvu, njenog socijalnog položaja, kao i predodžbe da ženama nije mjesto u politici, u biznisu, da im nije mjesto čak ni u medijima", naglasio je Kajtaz za DW. Ovakav pristup prema ženama on traži u većinski patrijarhalnim shvaćanjima društva koja se svakako neće riješiti „preko noći“.

„Edukacija i upoznavanje društva 'recept' je za mijenjanje ovakve društvene svijesti i to je dug proces. Bojim se da neki revolucionarni pristupi i rješenja, pogotovo u ovakvom okruženju, neće polučiti značajnije rezultate“, zaključuje Kajtaz.

Žene danas inferiornije nego jučer

Sociolog Slavo Kukić tvrdi da se, dok se razvijena zapadna društva oslobađaju te vrste povijesnog naslijeđa, tradicionalna društva popu BiH, puno teže nose s nametnutom inferiornom pozicijom žene, da je ona danas puno izraženija ali da tome dobrim dijelom doprinose i same – žene.

No, postoji li politička volja da se to riješi? Profesor Kukić za DW kaže: „Da političke volje nedostaje to je sasvim izvjesno. Da, imamo problem i s uvjerenjima muškog dijela populacije, i to je izvjesno. Pogledajte, uostalom, kako se prave izborne liste za parlamentarne izbore. Žene se postavljaju baš na one pozicije na izbornim listama na kojima kreatore tih listi obvezuje zakon – ne daj Bože da bi ih se, recimo, stavljalo na sam vrh tih listi. Pogledajmo, potom, kako se kreira izvršna vlast, sustav upravljanja i rukovođenja u firmama i slično – tamo je žena i danas u poziciji produžene kućne uloge“.

Slavo Kukic

Slavo Kukić

Ovdje profesor Kukić posebno ocjenjuje da je i kod samih žena još uvijek dominantno uvjerenje kako su kuća i djeca njena briga, a muževa obaveza briga za financije i uvjete života obitelji.

„I danas prevladava uvjerenje da je muškarcu, a ne ženi, važna karijera i da treba oslobađati prostor i u obitelji da tu karijeru ostvari. Dok se god te vrste kulturoloških hipoteka ne oslobodi i žena sama, sve ostalo će, po mojem sudu, biti nedostatno – pa čak i silna politička volja muškarca, pod pretpostavkom da postoji“, zaključuje sociolog Kukić.