1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Žena koja je previše rekla

Proces zbog "nepoštovanja suda" sudije Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju obično vode protiv svjedoka koji ne žele da govore. Sada je sa takvom optužbom konfrontirana žena, koja je previše rekla: Florence Hartmann.

Florence Hartmann i njena knjiga Mir i kazna su podigli mnogo prašine u Haškom tribunalu

Florence Hartmann i njena knjiga "Mir i kazna" su podigli mnogo prašine u Haškom tribunalu

Slučaj Francuskinje Florence Hartmann (Florens Hartman) Haški sud će razmatrati naredne sedmice. 45-godišnjoj novinarki prijeti kazna do sedam godina zatvora, ili novčana kazna do 100.000 eura. Njen navodni zločin bio je što je kao portparolka Carle Del Ponte (Karla del Ponte) "svjesno i s predumišljajem" objelodanila " tajne odluke" Haškog tribunala.

Uzbudljiv spoj

Hartmannova i Del Ponteova: Spoj lovca na osumnjičene i moraliste

Hartmannova i Del Ponteova: Spoj lovca na osumnjičene i moraliste

Optužena je skoro sedam godina bila glas Suda u Hagu. Želja za lovom koja je karakterisala Del Ponteovu i moralizam Florence Hartmann predstavljali su uzbudljiv spoj. Dok je Carla Del Ponte svojim nepopustljivim angažovanjem stavljala pod pritisak šefove vlada, koji nisu željeli sarađivati sa Sudom, poznavateljica Balkana i njena portparolka je govorila o žrtvama. Del Ponteova se dobro čuvala da ne da povoda da joj se kaže kako je pristrasna. Njena portparolka je, međutim, često prelazila granicu između zvaničnog stava, odnosno presude i analize. Hartmannova se nije pribojavala optužbi za pristrasnost.

Direktno optužila haške sudije

Kada je u svađi napustila Haški tribunal, Florence Hartmann je u svojoj knjizi "Mir i kazna" direktno optužila haške sudije i indirektno svoju bivšu šeficu Carlu Del Ponte. Ona je u knjizi napisala kako su protokoli Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije držani pod ključem. Time je spriječeno da se Srbija pred Međunarodnim sudom pravde - čije je sjedište takođe u Hagu - osudi zbog genocida u BiH. Hartmannova nije vidjela te protokole. Ona je samo saopštila da su haške sudije više držale do obećanja datom Srbiji da će akta držati u tajnosti, nego do interesa suda da razjasni cijeli slučaj.

Politički dogovor sa Srbijom?

Milošević i Karadžić: Postoje li dokumenti koji dokazuju direktnu vezu?

Milošević i Karadžić: Postoje li dokumenti koji dokazuju direktnu vezu?

Masakr u Srebrenici bio je doduše genocid, presudio je Međunarodni sud pravde, bez uvida u protokole. Ali, Srbiju, kao susjeda BiH i saveznicu bosanskih Srba, sudije nisu željele proglasiti odgovornom za zločin. Ostalo je nerazjašnjeno da li bi nekadašnji srbijanski predsjednik Milošević bio osuđen za genocid na osnovu protokola, koje je imao Haški tribunal. On je umro u ćeliji 2006. godine. Koliko je brizantna ova dokumentacija, do danas niko ne zna. Nakon što je Srbija pred Međunarodnim sudom pravde oslobođena optužbe za genocid koju je uložila Bosna i Hercegovina, Beograd nije dozvolio objavljivanje protokola. Nije vjerovatno da se njima potvrđuje umiješanost Srbije u rat u BiH. Milošević je, kada je u pitanju pismena korespondencija, uvijek bio oprezan. Kada se radilo o brizantnim odlukama, Savjet za nacionalnu sigurnost Srbije odustajao je od stenograma.

Šteta mala - ljutnja velika

Šteta pričinjena indiskrecijom Florence Hartmann je neznatna, kako za familije ubijenih u Srebrenici tako i za Republiku Srbiju. Svojim omalovažavanjem političkih dogovora, bivša portparolka je očito žestoko iritirala Haški sud, rastrgan između pragmatizma i vjernosti principima.