1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Švicarske banke žele „čist obraz“

Švicarske banke više ne žele prljavi novac u svojim poslovnim knjigama. „Porezne grešnike“ šalju k poreznim savjetnicima. Stručnjaci pak kažu da malo koji od utajivača poreza na kraju to i učini.

default

Banke ne žele učestvovati u pranju novca

Schweiz Steueraffaire Daten CD Deutschland

Banka Credit Suisse je jedna od onih koje najavljuju "promjenu kursa"

Početkom kolovoza privatna banka iz Basela Sarasin najavila je da više ne želi u svojim poslovnim knjigama imati prljavi novac. I velike banke, poput Credit Suisse i UBS su već prošlog proljeća odlučile porezne grešnike slati poreznim savjetnicima. Jedan od tih poreznih savjetnika je Jan Olaf Leisner. On pretpostavlja da su to samo prazna obećanja banaka: „Moj dojam je da su još uvijek većina banaka i savjetnika skeptični prema samoprijavi ulagača jer strahuju da bi mogli izgubiti njihov novac.“

I dalje omiljeni financijski centri

Međunarodni pritisak na švicarske banke zbog njihovih tajni nije na njih ostavio nikakav utisak. Čak ni CD s ukradenim bankovnim podacima, koje trenutno obrađuju njemački porezni istražitelji, nije trajno uplašio ulagače niti doveo do egzodusa klijenata iz Švicarske. Dogodilo se upravo suprotno: europska financijska kriza je povećala popularnost Švicarske kao bankarskog središta.

Bankenviertel in Zürich

Bankarska četvrt u Zürichu

Samo je banka Sarasin prikupila više od šest milijardi švicarskih franaka od novih ulagača, a skupina privatnih banaka Julius Bär više od tri milijarde. Švicarski bankarski stručnjak Manuel Ammann sa sveučilišta St. Gallen smatra da konkurentnost Švicarske ne ovisi samo o tajnama banaka: „Posebno se u zadnjim mjesecima pokazalo da i drugi faktori poput jake valute, političke sigurnosti i dobrih državnih financija mogu biti važni i utjecati na priliv novca u državu.“

Pomoć stranim poreznim istražiteljima

Symbolbild Steuersünder Daten CD Finanzamt NO-FLASH

Njemačke vlasti su na "crnom tržištu" već kupile nekoliko CD-ova s podacima o utajivačima poreza

Švicarska želi ubuduće pomoći inozemnim poreznim upravama pri pronalasku utajivača poreza. Ali, sustav automatske izmjene podataka, kakav zahtjeva EU, Švicarska odbija. Da bi švicarska oblast pomogla stranim poreznim istražiteljima, oni moraju imati konkretnu sumnju. U slučajeve ukradenih bankovnih podataka ne želi se pak miješati, jer su švicarske banke povećale sigurnosne standarde čime je zaposlenicima gotovo onemogućeno neopravdano kopiranje bankovnih podataka.

Zbog toga se porezni grešnici u Švicarskoj osjećaju sigurnima. To je najvjerojatnije i razlog zašto većina njih ne želi prihvatiti pomoć od poreznih odvjetnika. Leiner procjenjuje: „ Brojka onih koji ne dođu k nama je tamna. Ali to je zasigurno većina. Uvjeren sam da većina onih, koji ovdje imaju već 10 ili 20 godina pohranjen novac, misle: ako je do sada dobro prošlo, onda će sigurno i slijedećih 10 ili 20 godina. Gotovo dvije trećine onih koji dođu k meni ili jednom od mojih kolega na savjetovanje, na kraju predaju samoprijavu, a ostala trećina ne. No možda dođu drugi put.“

Teške grešnike je teško pronaći

Bankarski stručnjak Ammann misli da će još potrajati dok se većina prljavog novca u Švicarskoj „očisti“. To ovisi, prije svega, o novim smjernicama o službenoj pomoći kod zatajivanja poreza, po kojima se samo teškim poreznim grešnicima može stati na kraj. Ammann kaže: „Vjerojatnost da se pronađu je vrlo mala. Zbog toga mnogi čiji je novac već dugo pohranjen u Švicarskoj ne žele ništa mijenjati te bilo kakve promjene ostavljaju svojoj djeci. Ali mislim da je novi trend vrlo jasan, iako će to sigurno biti dugi proces.“

Autori: Lecher, P. / S. Đukić-Blatarić

Odg. ur.: A. Slanjankić