1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Švercom nafte do kalifata

U sjenci šerijata teroristička organizacija „Islamska država“ bavi se unosnim poslom: njihovi borci zauzimaju naftna polja kako bi prodavali sirovu naftu. Ali u čije ruke ona ide i šta s tim novcem radi ova milicija?

Ko finansira terorističku organizaciju Islamska država (IS)?

Proteklih nedjelja uvijek iznova su kružili izvještaji o višemilionskoj pomoći terorističkoj organizaciji IS od strane njenih pristalica iz Katara i Saudijske Arabije. Takve izvještaje vlade dviju zemalja su negirale. Međutim, teroristi IS raspolažu sa sve više sopstvenih finansijskih izvora: oni iznuđuju novac za puštanje zarobljenika, trguju kulturnim dobrima, naplaćuju poreze i putarine, zaplijenjuju nekretnine. Ali jedan od najunosnijih izvora zarade su naftna polja, kako u Siriji, tako i u Iraku.

Tawke Ölfeld im Irak

U rukama IS-a je trenutno sedam manjih nalazišta nafte na sjeveru Iraka

Koji naftni izvori su u rukama IS?

Trenutno je u rukama „Islamske države“ sedam manjih nalazišta nafte na sjeveru Iraka. Već samo ona su dovoljna da se osigura snabdijevanje te organizacije. Na njima se dnevno puni od 30.000 do 80.000 kanistera (u jedan staje 159 litara nafte). Procjenjuje se da „Islamska država“ tako zarađuje između 1,2 i dva miliona dolara dnevno. Na sjeveru zemlje, IS trenutno pokušava da osvoji veliku naftnu rafineriju u Baidžiju (fotografija gore). Prema podacima sirijske opozicije, IS u Siriji u svojim rukama drži 60 odsto naftnih nalazišta sa dnevnim kapacitetom od 50.000 kanistera – što odgovora prihodu od oko dva miliona dolara po danu.

Koje zemlje su glavni kupci?

S obzirom na to da je irački režim pod Sadamom Huseinom zapadnim kompanijama u naftnoj trgovini plaćao skrivene provizije, devedesetih godina Iraku su od strane UN-a uvedene sankcije. Zato tamo već postoji uhodan šverc nafte, kaže Ekart Verc iz Barselona-centra za međunarodne poslove (CIDOB). „Islamska država“ u Iraku tako može da koristi već dobro razrađenu mrežu šverca i time veliki dio svoje robe plasira na lokalna i regionalna tržišta. Najveći dio nafte, smatra Verc, odlazi u Irak, Iran i Tursku, a zatim, preko posrednika, nafta iz iračke provincije Anbar nastavlja put ka Jordanu.

Kako se nafta prodaje?

Nafta do potrošača ne dolazi naftovodom, već prije svega kamionima, objašnjava stručnjak za Bliski istok Ekart Verc. Islamska milicija sama obrađuje sirovu naftu, trenutno u provizornim rafinerijama i benzin prodaje na lokalnom tržištu.

Kirkuk Irak Öl Company

IS dnevno zarađuje između 1,2 i dva miliona dolara od prodaje nafte

Šta Islamska država finansira?

Teroristička organizacija trenutno najveći dio novca troši za nabavku oružja i plaćanje boraca. Istovremeno, „Islamska država“, posebno u Siriji, ulaže u infrastrukturu svog kalifata: za izgradnju ulica i škola, kao i za javni prevoz. Teroristička organizacija takođe subvencioniše životne namirnice i plaća otvorene račune pojedinih građana.

Kolike su štete za svjetsko tržište?

U ruke „Islamske države“ još nije dospjelo ni jedno veliko naftno nalazište na jugu Iraka. Tamo su najveće naftne rezerve u toj zemlji. Ni na sjeveru zemlje velike naftne rafinerije nisu pod njihovom kontrolom. Milicija je primorana da nudi naftu po povlašćenoj cijeni i uz dodatne popuste. Štete za svjetsko tržište su veoma male, ocjenjuje Ekart Verc i dodaje da je malo vjerovatno da će ta nafta da stigne na svjetsko tržište. „To je prevelik rizik za reputaciju, kao i sankcije.“

Šta Zapad može da uradi u suzbijanju šverca?

Anti-IS koalicija koju predvode SAD već je bombardovala rafinerije koje su pod kontrolom „Islamske države“, kako bi joj zaustavile priliv novca. U slučaju da se IS snage ipak domognu velikih rafinerija, dnevno bi na raspolaganju mogle da imaju i do milion kanistera. S obzirom na to da se velike količine nafte švercuju preko turske granice, Ekart Verc smatra da bi Turska morala da uvede strožije kontrole na svojim graničnim prelazima.