1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

“Švajcarac” noćna mora za građane

Nakon što je švajcarski franak dostigao rekordnu vrijednost u odnosu na evro i američki dolar, korisnici kredita u BiH, čiji su krediti vezani za kretanje franka suočeni su sa strahovitim rastom kreditnog zaduženja.

Švajcarski franak

Švajcarski franak mnogima u BiH zadaje probleme

Građani BiH su od 2005. do 2008. godine mogli dobiti kredit kod banaka po veoma povoljnoj kamatnoj stopi, bilo da se radi o stambenim ili potrošačkim kreditima. Cijena je bila vezivanje kredita za promjenu švajcarskog franka što se u tom trenutku i nije činilo toliko rizičnim kao danas. Muhamed Ikanović iz Sarajeva ni slutio nije prije četiri godine, kada je uzeo kredit od 20 hiljada maraka, da će se otplata pretvoriti u noćnu moru. „Imam više od pola još za vratiti a logično bi bilo da sam vratio već polovinu. Rata je bila 390, a sada je 540 maraka. Sve zemlje u okruženju su se pozabavile time, samo naša nije“, žali se ovaj Sarajlija.

Novčanice švajcarskog franka menadžer stavlja u džep sakoa

Vezali se za švajcarski franak

Zadužujte se u valuti u kojoj zarađujete

Ekonomski stručnjaci tvrde da bi država trebala reagovati, mada niko ne zna kojim mjerama. U svakom slučaju upitna je bilo kakva reakcija sa strane s obzirom da su banke u BiH privatne i da su klijenti potpisali ugovore u kojima jasno postoji klauzula koja govori o vezivanju za franak. Predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić ne spori da su klijenti u teškoj situaciji ali je, kaže, nevjerovatno da su ljudi bili tada naivni da vjeruju da postoje znatno povoljniji krediti: „Mislim da su tu i banke trebale biti mnogo korektnije i saopštiti ljudima sve opasnosti koje su vezane za promjenu kursa. Prosto sam iznenađen koliko ima tih zaduženja u švajcarskim francima jer to je neprirodno. Prirodno je da se ljudi zadužuju u onoj valuti u kojoj zarađuju.“

Hypo sprema olakšice

Zaduženost građana BiH u švajcarskim francima je oko sedam odsto od ukupnog zaduženja stanovništva. Najveći broj tih kredita plasirala je Hypo Alpe Adria banka sa sjedištem u Banjaluci i Mostaru. Voditeljka odjeljenja za upravljanje proizvodima u

Znak Hypo Alpe Adria ispred jedne filijale

Hypo banci u Banjaluci Maja Komljenović kaže da banka više od godinu dana daje mogućnost klijentima da izvrše konverziju u kredite sa valutnom klauzulom u evrima uz minimalnu proviziju i po povoljnoj kamatnoj stopi: „Hypo banka trenutno dodatno razmatra tehničke i zakonske mogućnosti novih olakšica za svoje klijente koji su korisnici kredita indeksiranih u CHF-u, kako bi što lakše prebrodili finansijsko opterećenje izazvano rastom te valute.“

Franak se nije smio ni koristiti

Dok u bankama tvrde da nisu postojala zakonska ograničenja kada je riječ o plasiranju kredita vezanih za švajcarski franak, ekonomista Aleksa Milojević tvrdi da je upravo to problem jer je rezervna valuta u BiH evro: „I niko nije mogao zaduživati ni građane ni privredne subjekte u drugoj valuti osim u rezervnoj valuti, dakle evru. Prema pravilima Centralne banke svi rezidenti, u šta spadaju i strane banke, jer su ovdje registrovane, nisu mogle da drže novac u nekoj stranoj valuti. Morali su da ga drže u markama koju su zamijenile za rezervnu valutu odnosno evro“.

Milojević potkrepljuje ovu tvrdnju činjenicom da Centralna banka BiH nema portfelj valuta kako bi ih kombinovala, već samo jednu rezervnu valutu te da su franak mogli unijeti samo strani investitori.

U odnosu na region BiH ima sreću

Zbog toga, kaže predsjednica udruženja koje okuplja prevarene klijente banaka, Dženana Hadžimahmutović, država mora da donese zakonsku odluku kojom se obustavlja vezivanje za švajcarsku valutu i van snage stavi sve ugovore kojima se taj postupak definiše: “Ako se donese zakonska odluka, banke neće biti na gubitku jer će svakako dobijati povrat novca u markama i evrima“.

20 feninga

Koliko god to apsurdno zvučalo, BiH u ovoj priči ima sreću jer je u odnosu na zemlje regiona učešće franka u ukupnom zaduženju najmanje. U Hrvatskoj, čija je vlada zatražila od bankara fiksiranje rate po kursu od 5,8 kuna, učešće franka je čak 42 odsto od ukupnih zaduženja, a franak je prešao granicu od 7 kuna. Ipak ni u Hrvatskoj ni u Srbiji stručnjaci ne vjeruju u pomake jer se, kako tvrde, radi o ugovornom odnosu u kojem su obje strane morale znati u kakav rizik ulaze.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije