Šutim da sam homoseksualac | Panorama | DW | 22.03.2012
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Šutim da sam homoseksualac

U mnogim islamskim zemljama se homoseksualci i zaraženi HIV-om diskriminiraju. Mnogi stoga prešućuju svoju seksualnu orijentaciju i činjenicu da su zaraženi ovim virusom. Ali ne i Magid el Rabeiy.

Magid el Rebeiy sjedi uspravno u kongresnoj dvorani jednog hotela u Münchenu. Sva mjesta ispred podija su ispunjena. S napetošću svi iščekuju govor ovog mladog čovjeka iz Aleksandrije. Nervozan je jer se ne događa baš svaki dan da ga toliko ljudi želi poslušati. Kratak pogled preko dvorane, osmijeh i onda počinje polako govoriti: "Ja sam prva osoba u Egiptu koja je javno priznala da je HIV pozitivna unatoč teškoj situaciji. Ima dosta ljudi koji žive s HIV-om. Ja sam jedan od njih i ne plašim se da to i priznam."

Logo konferencije u Minhenu

Stručnjaci su u Münchenu raspravljali i o homoseksualnosti u islamu

Ovaj 32-godišnjak se na plaši govoriti ni pred oko 1.400 stručnjaka iz cijelog svijeta o diskriminaciji homoseksualca i HIV pozitivnih osoba u njegovoj domovini Egiptu. El Rebeiy je naime bio jedan od sudionika na konferenciji o AIDS- u Münchenu, održanoj sredinom ožujka, a na kojoj su se znanstvenici, medicinari i psiholozi bavili i temom HIV i homoseksualnost u islamskim zemljama.

Homoseksualnost kao grijeh

Prema procjenama UNAIDS-a, trenutačno u Egiptu živi oko 11.000 inficiranih HIV-om. Studije su pokazale da se virus rapidno širi među homoseksualnim muškarcima. Pet posto homoseksualnih i biseksualnih muškaraca u Egiptu je inficirano. Mnogi prešućuju svoju bolest zbog straha od društvene izopćenosti i diskriminacije od strane države. Jer egipatske vlasti, navodi 32-godišnji Magid el Rebeiy, ne žele priznati da u Egiptu ima HIV pozitivnih osoba.

Magid el Rabeiy

Magid el Rabeiy

"Egipat je islamska zemlja i svim arapskim zemljama je zajedničko da se kao ilegalno i grijeh promatra kad muškarci imaju seks sa muškarcima. Vjerski lideri zastupaju to mišljenje, tako da nitko ne prihvaća homoseksualce ili prostituciju. Oni važe za kriminalce i grješnike", objašnjava El Rebeiy.

Politolog Mahmoud Ayad potvrđuje da se na homoseksualnost u islamu gleda kao na grijeh. Dugo vremena su zemlja Bliskog istoka, pa tako i Egipat, smatrale da su imune na ovaj virus, kaže Ayad, i pojašnjava: "Pojedini autoriteti su te zemlje proglasili zonom slobodnom od HIV-a - što naravno nije bio slučaj. Ustvari se radi o tome da je postojala ignorancija zbog neznanja. Danas se tu dosta toga promijenilo. Uvidjelo se da je HIV akutni problem."

Bezizgledna borba bez podrške religijskih vođa

Pored nezaštićenog snošaja, i neočišćene igle za injekciju ovisnika o drogama važe kao jedan od glavnih uzroka za širenje virusa. Prema novijim procjenama UNAIDS-a oko 460.000 ljudi u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku je inficirano HIV-om. Broj inficiranih se u posljednjih deset godina gotovo utrostručio. Obzirom na prijeteću epidemiju, nastupila je promjena svijesti u nekoliko zemalja u toj regiji. Islamske zemlje poput Tunisa, Maroka, Jordana, Libije i Irana se u međuvremenu aktivno angažiraju u borbi protiv HIV-a i AIDS-a. Pruža se pojačano medicinska njega i savjetovanje. Borba bez podrške religijskih vođa je, međutim, bezizgledna.

Muhamed Alijeva džamija u Kairu

Ljudi u islamskim zemljama su veoma religiozni. Na slici: Muhamed Alijeva džamija u Kairu

"Većina Arapa je religiozna. Religija im je veoma važna. Važno im je što je to halal, a što haram, znači što je dopušteno, a što ne. Religijski vođa ima veliki utjecaj na ljude i smatra se božjom rukom. Što god on kaže je istinito i ispravno", kaže El Rebeiy.

Ali i Magid el Rebeiy je uzor - mnogim HIV zaraženima u regiji. Unatoč njegovoj bolesti i javnim životom homoseksualca, nije se dao gurnuti na rub egipatskog društva. Osnovao je nevladinu organizaciju "Friends of Life" (prijatelji života), koja se zalaže za prava HIV zaraženih osoba u Egiptu.

Autorice: Michaela Paul / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić