1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Što sve utiče na inteligenciju?

Djeca migrantskog porijekla u Njemačkoj često bilježe lošije rezultate nego ostali. Razlozi su brojni. No koliku ulogu igraju geni, porijeklo, socijalne sredina?

Druga boja kože jednako je drugo porijeklo što je jednako druge osobine. Ova procjena, koja je popularna, predstavlja zapravo zabludu. „Ona je odveć prejednostavna da bi bila istinita,“ kaže Andreas Heinz, rukovoditelj Klinike za psihijatriju i psihoterapiju Charite u Berlinu. On sa smiješkom klima glavom i priča o liječnici svoje djece: ženi tamne boje kože i tamnih očiju koja ima divljeg sina koji u školi važi za problematično dijete. „Za većinu je odmah bilo jasno: Otac mora biti Turčin ili Arap.“ A to objašnjava problematično ponašanje djeteta. „Ali otac je liječnik i Švabo,“ kaže Heinz.

Teorije, po kojima se ekonomski učinak zemlje želi dovesti u vezu sa rezultatima njenih stanovnika na testu inteligencije i tako ponovo vratiti na zajedničke genetske osobine, od prije nekog vremena ponovo proživaljavaju svoju renesansu. Prije svega pitanje da li podudarnosti među pripadnicima određene nacionalne grupe imaju utjecaj na njenu inteligenciju tema je televizijskih emisija i feljtona, rasprava među znanstvenicima i razgovora u kafanama od kako je berlinski socijaldemokrata Thilo Sarrazin prije dvije godine objavio svoju spornu knjigu „Njemačka uništava samu sebu“. U toj knjizi, u kojoj Sarrazin zemlji predviđa tmurnu budućnost, kao razlog za loše obrazovanje navodi nedostatak integracije među turskim, odnosno muslimanskim useljenicima. Sarrazinova teza je da su djeca sa turskim, odnosno muslimanskim migrantskim porijeklom, naslijedila svoj intelekt od svojih roditelja.

Flash-Galerie Symbolbild IQ Wissen

Na inteligenciju utiču brojni faktori

62% građana bez završene škole su migranti

Andreas Heinz kaže da je poznato da geni igraju veliku ulogu kada je riječ o inteligenciji. No brojne studije u međuvremenu potvrđuju da postoji „veoma ogroman“ utjecaj sredine na intelektualne sposobnosti pojedinaca. Dakle kakav će rezultat ljudi različitog porijekla i iz različitog socijalnog miljea postići na testu inteligencije ovisi prije svega od društvenog okruženja. Tako je jedna studija iz SAD-a pokazala da su 70-tih godina djeca crne boje kože, koja su bila usvojena u porodicama sa bijelom bojom kože, zabilježila znatno bolji rezultat u poređenju sa drugom djecom bijele i crne boje kože.

Prema podacima popisa iz 2011. godine u Njemačkoj 62 posto građana bez završene škole ima migrantsko porijeklo, a samo oko 20 posto je završilo maturu. Promatrači često traže razloge u etničkim ili kulturološkim posebnostima, posebice među Turcima i građanima iz drugih islamskih zemalja, kritikuje stručnjak za obrazovanje Coskun Canan sa Univerziteta Humboldt u Berlinu.

Izvještaji o uspjesima u obrazovanju migranata koje često prate teški životni uvjeti, loša financijska situacija u brojnim obiteljima ili nedostatak kompetencija među učiteljima i odgajateljima nasuprot tome ostaju na marginama. Na ovaj način se formira slika o mladima koji se protive integraciji i bilježe loše rezultate u školi.

Žene su motor uspjeha u obrazovanju

Ukoliko se promatraju građani turskog porijekla onda se pokazuje da prije svih starije generacije nemaju završenu školu. Doduše i mladi su znatno lošiji od učenika bez migrantskog porijekla, ali ipak u poređenju sa migrantima starijih generacija su znatno bolji.

IQ Intelligenz

Socijalni stres utiče na mozak

Prije svih osobe ženskog spola koje su rođene u Njemačkoj spadaju u grupu onih koji napreduju u obrazovanju. Oko trećine žena je uradilo maturu ili završilo zanat. I to se odvija sa tendencijom povećanja. Doduše među ženama bez migrantskog porijekla skoro polovina ima fakultetsko obrazovanje.„Žene turskog porijekla su pokretač u cijeloj grupi,“ kaže Coskun Canan. „Nadamo se da će im se pridružiti i muškarci.“ Muškarci, koji u ovom momentu uglavno stagniraju kada je riječ o obrazovanju bi se naime morali priključiti ženama ukoliko žele stupiti u brak sa pripadnicama njihove etničke grupe.

Samoispunjavajuće proročanstvo

Ali predrasude žive svoj vlastiti život, upozorava Coskun Canan. Izjave poput one „Turci se ne žele integrirati“ vode do toga da se ove osobe polako tome i prilagode. Sociolozi ovaj efekat nazivaju "stereotype threat" - prijetnja stereotipa.

Ako primjerice učitelj u školi od djeteta turskog porijekla uopće ne očekuje isti učinak kao od druge djece on potkopava šanse za razvoj tom djetetu. „Ako se primjerice jedan učenik sa svojim ocjenama nalazi između zadovoljava i dobar, onda mu učitelj vjerojatno daje samo ocjenu zadovoljava,“ objašnjava Canan.

Učitelj moguće razmišlja o tome kako se taj učenik ionako neće uspjeti upisati u visokokvalificiranu školu, a onda tom učeniku i daje lošiju preporuku. Na taj način svi učesnici u procesu neprestano produciraju stereotipe, a potencijali ostaju neiskorišteni.

BIP Kreativitätsgrundschule Dresden Arabisch Sprache lernen

Djeca migrantskog porijekla bilježe lošije rezultate u školi

Socijalni stres mijenja mozak

Ovakva diskriminirajuća iskustva se moguće je direktno utiskuju u mozgu i mogu ostaviti trajne posljedice na kognitivne sposobnosti, kaže Andreas Heinz. Tako su proučavanja životinja pokazala da njihovo izostavljanje stvara stres i ostavlja tragove na mozgu. „U slučaju životinja se to može fantastično mjeriti,“ kaže Heinz. Kada jedna agresivna životinja u kavezu pritisne životinju na kojoj se vrši eksperiment onda dolazi do veće produkcije hormona stresa, a smanjenja drugih hormona poput serotonina što se dovodi u vezu sa depresijom. U takvim situacijama se drastično mijenja i nivo dopamina koji je pak hormon povezan sa učenjem. Tako može doći do promjena u mozgu koje se mogu čak prenijeti i na potomke. Heinz trenutno istražuje da li ovi mehanizmi koji važe za životinje imaju učinak i na ljudski mozak. On želi istražiti da li socijalni stres može kod ljudi proizvesti određene biohemijske reakcije.

Da li je moguće da na taj način geni, koji su važni za inteligenciju, postanu aktivni ili blokirani? Da li se dakle izolacija u društvu možđe postarati za to da oni koji su joj izloženi u svojim sposobnostima ostanu ispod genetski određenih mogućnosti? Nasljeđuje li se čak reakcija na stres? Heinz smatra da je to moguće.

Za njega je jedno jednom zauvijek već sada sigurno: Izolacija iz socijalnog okruženja kroz negativna očekivanja nanosi štetu ljudima. Zbog toga moraju svi dobiti podršku, a to podstiče razvoj inteligencije. „Najgore što se nekome može desiti je da bude smješten u jednu takvu ladicu,“ kaže Heinz.

Autori: Lydia Heller / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić