1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Što očekivati od razgovora u Moskvi?

Tzv. grupa pet plus jedan, koju čine Njemačka i pet članica Vijeća sigurnosti s pravom veta, sastaje se u ponedjeljak i utorak u Moskvi sa predstavnicima Irana. Od Teherana se zahtijeva da okonča obogaćivanje urana.

default

Nastavak pregovora

Od susreta u Moskvi se ne očekuje previše. Pregovori su naime nakon više od godinu dana pauze ponovo pokrenuti koncem maja kada je održan sastanak u Bagdadu, a koji je okončan bez konkretnih rezultata. Njemačka vlada ni od sastanka u Moskvi ne očekuje značajan napredak. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova je rekao da u Berlinu očekuju značajne korake u cilju nastavka izgradnje povjerenja između dvije strane.

Jedan od mogućih razloga zbog kojeg još uvijek nije došlo do dogovora dvije strane može se tražiti u samom Ugovoru o obustavi atomskog naoružanja, smatra Christian Tuschoff, politolog na Slobodnom univerzitetu u Berlinu. Naime, taj Ugovor zabranjuje doduše korištenje nuklearne energije u vojne svrhe, ali dozvoljava njenu upotrebu u civilne svrhe. No, vrlo je teško povući granicu između ta dva područja posebice.

Iran Verhandlungen über den Atomkonflikt

Pregovori u Bagdadu koncem maja

Odgovor na pitanje zašto još uvijek nije došlo do postizanja dogovor glasi: Jer Iran još nesmetano radi na proizvodnji atomskog oružja. Međutim, dokazi za ovu tvrdnju ne postoje. "Za Iran je besmisleno da obogaćuje uran u svrhu civilnog atomskog programa - to je predimenzionirano i preskupo," kaže Michael Brzoska, direktor hamburškog Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku. IAEO je u svom posljednjem izvještaju, u novembru 2011. godine, naveo da postoje indicije o aktivnostima u cilju razvoja nuklearne bojeve glave. Tome u prilog ide i držanje samog Irana koji je obogaćivanje urana godinama držao u tajnosti. Trenutno inspektori IAEO nemaju pristup objektu u Paćinu gdje se navodno vrši testiranje upaljača za atomsku bombu.

Je li uopće moguć kompromis?

Michael Brzoska vjeruje u mogućnost pronalaska rješenja putem pregovora ukoliko Zapad nešto ponudi Iranu zauzvrat: "Irancima bi se zauzvrat mogao ponuditi sveobuhvatan Ugovor o kontroli obogaćivanja urana koji bi dozvoljavao obogaćivanje do 19,8 procenata." Doduše u tom slučaju bi Iranci bi u roku od godinu dana mogli proizvesti atomsku bombu, ali to bi odmah postalo poznato. "To gledano iz ugla obje strane u pregovorima nije optimalno rješenje, ali je najbolje u postojećim interesnim konstelacijama," kaže Broszka.

Iran Atomprogramm Atom Ahmadinedschad Fordo

Iranski predsjednik Ahmadinedžad u posjeti jednom od nuklearnih postrojenja u zemlji

Slično razmišlja i ekspert za Bliski istok Bruce Riepdel, bivši uposlenik američke obavještajne službe CIA. On smatra da bi se iransko vodstvo u svakom slučaju moglo ubijediti u to da, doduše, ostvari sposobnost proizvodnje atomskog oružja, ali da odustane od toga da testira i proizvodi to oružje. "Ukoliko ta ideja propadne, onda bismo trebali znati da to nije kraj svijeta," kaže Riepdel. "Preživjeli smo nuklearnu silu Rusiju pod Staljinom i nuklearnu silu Kinu u vrijeme Maoa i u slučaju da to moramo, možemo živjeti i sa Iranom koji posjeduje atomsko oružje." No u Izraelu to mnogi vide na drugi način. Ovdje iranski atomski program budi strah od novog holokausta.

SAD doduše redovno upućuju na to da napad na Iran nije isključen, ali se ipak zalažu za diplomatsko rješenje. Izraelska vlada je u prvoj polovici godine u više navrata signalizirala da se priprema na mogući vojni napad na iranska nuklearna postrojenja. Posljedice vojne akcije bi bile nesagledive. Pozitivni scenario u tom slučaju bi podrazumijevao samo manji broj civilnih žrtava i odustajanje Irana od protunapada. Negativni scenario bi podrazumijevao širenje rata na cijeli region. Naravno niko sa sigurnošću ne može reći da li je Izrael u svojim prijetnjama ozbiljan ili time samo želi privoliti međunarodnu zajednicu da izvrši veći pritisak na Iran.

Autori: Dennis Stute / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić